Prosečna plata u Srbiji biće do kraja godine 930 evra a do 2025. doine i do 1000 evra kažće pre neki dan ministar finansija. Narednih dana Evropu i Srbiju čekaju najteži dani od Drugog svetskog rata, najavio je nedavno predsednik Aleksandar Vučić. Opet, mi smo ekonomski stabilni, to kaže vlast ali i međunarodne organizacije. Litijum je naša nova nafta kokji bi nam doneo nezapamćeni ekonomskim prosperitet, tvrdi vlast. Istovremeno, sve te priče ništa ne znače ljudima, koji najveći deo prihoda troše na hranu koja stalno poskupljuje. Ljudi isključivo gledaju u novčanik i cene na rafovima. O ekonomskoj situaciji u Srbiji za Dnevnik TV Nova govorio je profesor Ekonomskog fakulteta i bivši guverner Narodne banke Srbije, Dejan Šoškić.

Govoreći o suprostavljenim stavovima vlasti i jednog dela opozicije i aktivista o rudarenju litijuma u Srbiji, Šoškić podseća da najbogatije, najrazvijenije zemlje dobar deo svojih rudnika zatvaraju, često iz ekoloških razloga.

„To je bio slučaj sa rudnicima uglja u Engleskoj, na kojima je počivala industrijalizacija tokom 19. veka. U Americi takođe. Te tehnologije su se često pokazale upitnim, imate ozbiljnu kolateralnu štetu od nekih vidova eksploatacije. SANU je imala jedan ozbiljan skup na ovu temu pre dve godine“, podsetio je Šoškić.

Naglasio je da, kada se radi o nekom investicionom projektu, treba razlučiti kolika je korist i za koga.

„Ko postaje vlasnik litijuma, da li je to Srbija ili neko privatno pravno lice, možda i strano? Koliko Srbija ima koristi od toga, koliko se dobija radnih mesta a koliko gubi? Hoće li opstati privredna aktivnost od koje ljudi u dolini Jadra žive“, nabrojio je Šokić na šta sve treba obratiti pažnju i naglasio da se obavezno mora informisati o iskustvima drugih zemalja.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

PROČITAJTE JOŠ:

BONUS VIDEO: Iskopavanje litijuma u Srbiji: Biznis, ekološka katastrofa ili pitanje suverenosti države?

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare