Na dugoočekivanom NATO samitu u Viljnusu, koji je od strane mnogih označen kao prekretnica za tok rata u Ukrajini, Kijev nije dobio ono što želi već godinama, a naročito poslednjih meseci. Iako je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski rekao da u Viljnus ide po tačan datum za ulazak njegove zemlje u NATO, to se, na razočaranje Zelenskog, nije dogodilo. Međutim, Ukrajina je tokom samita dobila značajnu vojnu pomoć u vidu municije, oružja i raketa. Ovo je pregled moćnog naoružanja koje stiže u Ukrajinu.

Velika Britanija je Ukrajini obezbedila paket vojne pomoći od 65 miliona dolara za popravke opreme i uspostavljanje vojnog rehabilitacionog centra.

Takođe, Velika Britanija i ostale zemlje-članice Severnoatlantske alijanse, obezbediće ukrajinskim odbrambenim snagama više metaka municije za tenk „Challenger 2“ i dodatne zalihe borbenih i logističkih vozila.

Riši Sunak i Volodimir Zelenski Foto:Tanjug/Ukrainian Presidential Press Office via AP

Britanski premijer Riši Sunak istakao je da će ova „ogromna podrška članica NATO-a poslati snažan signal predsedniku Rusije Vladimiru Putinu i vratiti mir Evropi“.

Francuska je obećala isporuku projektila, koje naziva „SCALP (Storm shadow)“. Sa druge strane, Kremlj je upozorio da je odluka Francuske pogrešna i prepuna posledica po ukrajinsku stranu.

Šta su proketili „Storm shadow/SCALP“?

SCALP je raketa koja može da nosi do 1.300 kilograma eksploziva, a koja se obično lansira iz aviona.

To je oružje najvećeg dometa isporučeno Kijevu do sada, tri puta jače od standarnih ukrajinskih kapaciteta, pre isporuke britanskog „Storm Shadow“-a u maju.

Ovaj projektil, korišćen u sukobima u Iraku, Libiji i Siriji, može da pogodi mete na istoku zemlje pod ruskom okupacijom.

Ostala vojna pomoć obećana Ukrajini na sastanku NATO-a uključuje još 25 tenkova „Leopard“, 40 borbenih vozila i još dva raketna bacača „Patriot“.

Pored toga, ministri odbrane Danske i Holandije saopštili su da su okupili 11 zemalja kako bi pomogli u obuci ukrajinskih pilota za borbene avione „F-16“, kao i da će osnovati školu za obuku pilota u Rumuniji.

Obuka za borbene avione „F-16“

Ukrajina je mesecima tvrdila da će upravo borbeni avioni F-16 pomoći njenoj postojećoj avijaciji i unaprediti borbu protiv Rusije.

Ministar odbrane Ukrajine Aleksij Reznikov rekao je da je zemlja nestrpljiva da dobije ove avione, kao i da će biti poterbno vreme za obuku pilota.

„Biće potrebno vreme za obuku pilota, a posebno naših inženjera i tehničara. U međuvremenu ćemo pripremiti naše aerodrome i infrastrukturu“, rekao je Reznikov novinarima u Viljnusu.

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski zahvalio je saveznicima na novim obećanjima o naoružanju i na Tviteru napisao da ceni njihovu „spremnost da preduzmu nove korake“.

Kako prenosi Njujork tajms, Sjedinjene Američke Države još uvek oklevaju da li da pošalju Ukrajini bilo koji od svojih ograničenih zaliha vojnih taktičkih raketnih sistema dugog dometa poznatih kao „ATACMS“. Ukrajina je dugo priželjkivala „ATACMS“ sa dometom od oko 300 kilometara.

U jednom trenutku, američki zvaničnici nisu bili za to da pošalju ove pakete vojne pomoći Ukrajini, jer se na taj način troše njihove zalihe.

Sa kijevske tačke gledišta, to je uticalo da kontraofanziva napreduje sporo, jer se Ukrajinci susreću sa ruskim snagama koje su mesecima pripremale svoju odbranu.

Volodimir Zelenski i Jens Stoltenberg Foto:Tanjug/AP Photo/Mindaugas Kulbis

Američka administracija Ukrajini je poslala sistem „Patriot“, tenkove „Abrams“ i kasetnu municiju, koju, prema rečima generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, Ukrajina može da koristi samo za odbranu.

„Rusija koristi kasetnu municiju za napad, za invaziju na Ukrajinu. Ukrajina će je koristiti da se zaštiti od agresora“, rekao je generalni sekretar NATO.

Foto: Zheng Huansong / Xinhua News / Profimedia

On je istakao da je na pojedinačnim saveznicima da odluče koje će oružje i opremu poslati Ukrajini i dodao da NATO nema zajednički stav o korišćenju kasetnih bombi. Na ove vesti, gotovo odmah je reavovala i zvanična Rusija.

Reakcija Kremlja na vojnu pomoć Ukrajini

Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je da bi davanje bilo kakvih bezbednosnih garancija Ukrajini bilo krajnje pogrešno i veoma opasno.

Pročitajte još...

„Pružajući bilo kakvu vrstu bezbednosnih garancija Ukrajini, ove zemlje zapravo ignorišu međunarodni princip nedeljivosti bezbednosti. To jest, dajući bezbednosne garancije Ukrajini, zadiru u bezbednost Ruske Federacije“, rekao je portparol Kremlja komentarišući izjavu Direktorke za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Američkih Država Amande Sloat da će lideri G7 objaviti dugoročne bezbednosne garancije za Ukrajinu.

Peskov je takođe pomenuo i kasetnu municiju i rekao da bi snabdevanje Ukrajine kasetnom municijom promenilo situaciju i primoralo Rusiju da preduzme kontramere.

BONUS VIDEO Ruska raketa pogodila stambenu zgradu u Zaporožju

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare