Foto: EPA/EFE

Nevolje ruske vojske počele su velikom kontraofanzivom koju su ukrajinske snage sprovele na istoku zemlje, preciznije u oblasti Harkova. Kontraofanziva, koju su značajno potpomogle zapadne zemlje, zatekla je Ruse i naterala ih na povlačenje. Međutim, da Kremlj ima problem sa vojnim zapovedništvom postalo je jasno kada su Ukrajinci uspeli da zauzmu pojedine oblasti koje je Rusija nedavno anektirala, ali i probije južni front kod Hersona.

Već nedeljama se govori o velikom uspehu Ukrajine kod Harkova, gde je su pojedini gradovi sada pod kontrolom Kijeva. Ruska vojska bila je primorana da napusti položaje u ovoj oblasti i tako izgubi značajne logističke centre.

Ukrajinska zastava ponovo se vijori u Izjumu, Kupjansku, Balakliji, a sada i Limanu. Ovakav poraz ruske vojske doveo je do brojnih rasprava o tome kako se dogodilo da armija koja je uspela da zauzme veći deo juga i istoka Ukrajine odjednom mora da se povlači sa pozicija.

Razloga je nekoliko, a ključno je samo stanje u ruskoj vojsci.

Kamijanka Ukrajina Foto:EPA-EFE/OLEG PETRASYUK

Pomoć Zapada i mobilizacija

Prvenstveno, Ukrajinci su uspeli da izvrše munjevit proboj na istočnom frontu zahvaljujući pomoći zapadnih zemalja. Naime, ukrajinski vojnici koju su na samom početku rata 24. februara otišli na obuku u Veliku Britaniju, nedavno su se vratili u Ukrajinu i gotovo odmah su upućeni na istok.

Istovremeno, Ukrajina je dobila novu isporuku oružja, što je značajno olakšalo proboj fronta. Uz to, od zapadnih zemalja, pre svega Sjedinjenih Američkih Država, stigli su obaveštajni podaci koji su pružili jasnu sliku o tome gde se tačno nalaze ruski komandni centri na istoku Ukrajine.

Tako je ukrajinski faktor iznenađenja uspeo da zatekne Ruse, koji su bili spremni da zadrže kontrolu nad Izjumom, Kupjanskom i Balaklijom.

.

Međutim, gubljenje teritorije izazvalo je i bes Kremlja, koji je odmah posegao za drastičnim merama – proglašenjem mobilizacije.

Nedostatak adekvatno obučenih vojnika Rusija pokušava da nadomesti rezervistima, tačnije sa 300.000 njih. Prema izveštajima koji stižu iz raznih, mahom ruralnih i siromašnih delova Rusije, oni u komandne centre odlaze nevoljni i nespremni za frontove koji ih očekuju.

Tamo će ukrstiti koplja sa Ukrajincima koji su intenzivnu obuku prošli u Velikoj Britaniji i koriste najmodernije zapadno oružje.

Nepoverenje u generale

Gubitak brojnih teritorija na istoku, sada i na jugu, doveo je do izrazitog nezadovoljstva Kremlja u generale koji rukovode ratom u Ukrajini, ili kako Moskva to naziva – specijalnom vojnom operacijom.

Foto: REUTERS/Maxim Shemetov

Tako se već duže vreme mogu čuti glasine o tome kako je Vladimir Putin razočaran u svog ministra odbrane Sergeja Šojgua, ali i načelnika Generalštava Valerija Gerasimova.

U prilog ovim tvrdnjama ide i činjenica da se dvojica iskusnih generala nekadašnje Crvene armije retko kada pojavljuju u javnosti, naročito u pratnji predsednika, čiji su nekada bili redovni gosti na službenim, ali i privatnim dešavanjima.

Šojgu, tvrde pojedini ruski nezavisni mediji, više ne uživa poštovanje ni vojnika kojima je glavni zapovednik već godinama.

Smene komandanta na frontovima

Imajući u vidu da je rezervistima nemoguće nadomestiti profesionalne vojnike, Kremlj je pokušao da to nadomesti iskusnim generalima.

Foto: SOPA Images Limited / Alamy / Alamy / Profimedia

Na frontove u Ukrajini stizali su jedni od najboljih zapovednika ruske vojske, koji su ranije donosili brojne pobede, kako u Siriji, tako i u Ukrajini 2014. i 2015. godine.

Međutim, gotovo svi su nakon nekoliko meseci, ili čak nedelja, smenjeni, a razlog je prilično jednostavan. Dobili su zadatke i rok u kom treba da ih ispune, ali to nisu uspeli.

Poslednji u nizu je Aleksandar Žuravljov, u ruskoj javnosti poznat kao „zver iz Sirije“. Žuravljov je stupio na dužnost sovjetskog oficira 1980-ih kada je služio u bivšoj Čehoslovačkoj sa grupom ruskih snaga.

Nakon raspada SSSR-a, vratio se u Rusiju, u početku služeći u tenkovskim jedinicama. Tri puta je raspoređivan u Siriji, a prvi put je postao komandant ruskih trupa tokom svog drugog služenja.

POGLEDAJTE JOŠ:

Vojska pod komandom Žuravljova usmerila je tada napade na istočni Alep. Nakon što je on preuzeo komandu, ruska vojska je ubrzano pojačala svoje napade na teritoriju koju su držali pobunjenici i završila opsadu gusto naseljenog grada, zahtevajući veliki broj žrtava i pokrenuvši taktiku koja je definisala intervenciju Rusije u Siriji: opsedajte, gladujte, bombardujte i pokorite se.

Tokom njegovog perioda komandovanja došlo je do dramatičnog porasta dokumentovanih napada kasetnom municijom u Alepu.

Prema Centru za dokumentaciju o prekršajima, koji dokumentuje kršenja ljudskih prava u Siriji, kasetna municija je korišćena 137 puta u Alepu između 10. septembra i 10. oktobra 2016., što je povećanje od 791 odsto u odnosu na prosečan broj napada kasetnom municijom u prethodnih osam meseci.

U maju ove godine, Žuravljov je poslat i u Ukrajinu, a sada je smenjen zbog neuspeha u Harkovu.

BONUS VIDEO Masovna grobnica u Izjumu

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar