Željko Komšić, Željka Cvijanović i Denis Bećirović Foto:Bjanka Kadic / Alamy / Alamy / Profimedia/Tanjug/AP Photo/Armin Durgut

Na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini u trci za članove Predsedništva pobedu su odneli Denis Bećirović - predstavnik Bošnjaka i Željka Cvijanović - predstavnica Srba, dok se za Željka Komšića - predstavnika hrvatskog naroda koji je proglasio pobedu - čeka zvanična potvrda.

Za člana Predsedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda pobedio je kandidat ujedinjene opozicije Denis Bećirović, a iza njega se nalaze Bakir Izetbegović (SDA), dok je Mirsad Hadžikadić (Koalicija Država) na trećem mestu.

Prema stranačkim podacima i na osnovu obraćanja Željka Komšića izgledno je da je lider DF-a pobedio Borjanu Krišto i to nedostižnom razlikom. Međutim, Krišto je takođe proglasila pobedu na područjima s hrvatskom većinom.

Prema zvaničnim podacima CIK-a, koji sporo unosi i objavljuje podatke, Krišto trenutno ima prednost u odnosu na Komšića. Tu prednost CIK je saopštio na 55 odsto obrađenih glasova, tako da će u devet sati danas biti jasnije ko je definitivno novi član Predsedništva.

Željko Komšić Foto:Tanjug/AP Photo/Armin Durgut

Što se tiče predstavnika Srba, kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović uverljivo je pobedila Mirka Šarovića (SDS), a iza njih su Nenad Nešić, Vojin Mijatović i Borislav Bjelić.

Nova i stara lica

„Želim da čestitam onima koji su izborni pobednici. Sad kako stvari stoje poprilično je jasno ko će biti u Predsedništvu BiH, ali je jasno i kako će izgledati vlast sudeći po strukturi izabranih u parlamente“, rekao je Komšić prilikom proglašenja pobede.

Komšić je političku karijeru započeo kao član Socijaldemokratske partije BiH. Bio je prvo odbornik opštine Novo Sarajevo, kao i zamenik gradonačelnika Sarajeva, pre nego što je izabran za načelnika opštine Novo Sarajevo 2000. godine.

Željka Cvijanović Foto:Tanjug/AP Photo/Armin Durgut

Nakon što je koalicija Alijansa za demokratske promjene došla na vlast 1998. godine, Komšić je tri godine kasnije imenovan za ambasadora u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Podneo je ostavku nakon izbora 2002. godine, pošto se SDP vratila u opoziciju.

Na opštim izborima 2006. Komšić je bio kandidat Socijaldemokratske partije za člana Predsedništva, ispred hrvatskog naroda. Na ovim izborima dobio je 97.267, mahom bošnjačkih glasova.

Stranka HDZ zauzela je stav da je Komšićeva pobeda nelegitimna, jer je izborni sistem omogućio Bošnjacima da glasaju za Komšića i Hrvatima nametnu svoju volju.

Nakon razlaza sa SDP-om u julu 2012. godine, Željko sa drugim disidentima 7. april 2013. osniva novu partiju – Demokratski front (DF). Komšić je njen predsednik od osnivanja, a tokom ove izborne kampanje dobio je iste zamerke kao i 2006. godine – da je on hrvatski predstavnik izabran glasovima Bošnjaka, kao i da radi za njihov, a ne interes hrvatskog naroda.

Denis Bećirović Foto:Nangka Press / AFP / Profimedia

Bećirović potukao Izetbegovića

Kandidat opozicije za člana Predsedništva BiH iz redova Bošnjaka Denis Bećirović proglasio je u izbornom štabu SDP-a pobedu.

„Hvala svima koji su glasali i onima koji nisu glasali. Sve je to deo demokratije. Večeras želim reći da nije vreme za euforiju i trijumfalizam. Želim se setiti svih obespravljenih i siromašnih ljudi. Znam da oni večeras gledaju ovu konferenciju za medije i da nemaju razloga da slave. Zbog tih ljudi poručujem političarima da tek kada većina slavi zato što im je život bolji, tek onda i mi možemo slaviti“, naglasio je Bećirović.

On je u trci za člana Predsedništva ubedljivo pobedio Bakira Izetbegovića, lidera SDA-a Bakira Izetbegovića, koji je nakon objavljivanja rezultata priznao poraz.

Bećirović je rođen u Tuzli, gde je završio osnovnu i srednju školu. Prvu stranačku funkciju dobio je u Forumu mladih SDP-a, gde je ostao do 1994. godine.

Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić Foto:Nangka Press / AFP / Profimedia/anjug/AP Photo/Armin Durgut

Na opštim izborima 1998. izabran je za poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Dve godine kasnije postao je član Predsedništva SDP-a BiH.

Na opštim izborima 2006. bio je nosilac liste SDP-a BiH za Predstavnički dom BiH. Neposredno je izabran za poslanika i imenovan za zamenika predsednika poslaničkog kluba SDP-a BiH, što se ponovilo i na izborila 2010. godine.

Autor je jedne knjige i jedanaest naučnih radova i stručnih članaka objavljenih između 2004. i 2010 i ovo je prvi put da ulazi u Predsedništvo BiH.

Prva žena u Predsedništvu

Protivkandidati Željke Cvijanović za mesto člana Predsedništva BiH iz Republike Srpske bili su predsednik SDS-a Mirko Šarović, DNS-a Nenad Nešić, potpredsednik SDP-a Vojin Mijatović i Borislav Bjelić iz stranke Život.

Međutim, iz njenog SNSD-a istakli su da je ostvarila neuporedivo bolji rezultat od svojih takmaca, osvojivši više od 60 odsto glasova.

POGLEDAJTE JOŠ:

Ovim je postala prva žena član Predsedništva BiH, a na tom mestu naslediće Milorada Dodika.

Cvijanović je rođena u Tesliću gde je završila osnovnu i srednju školu.

Radila je kao nastavnik i profesor engleskog jezika, kao viši prevodilac, a potom i asistent u Monitoring misiji Evropske unije u BiH, kao savetnik predsednika Vlade za evropske integracije i saradnju sa međunarodnim organizacijama, a obavljala je i poslove šefa Kabineta predsednika Vlade Republike Srpske i rukovodila Jedinicom za koordinaciju i evropske integracije i bila član iz reda stručnjaka Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske.

Na položaj ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske je izabrana 29. decembra 2010. godine, a za predsednika Vlade Republike Srpske 12. marta 2013. godine i prva je žena na toj funkciji.

BONUS VIDEO Milorad Dodik i Željka Cvijanović o uvođenju sankcija