Oglas

Savo Minic, the Prime Minister-designate of the Republika Srpska, addressed the media and said that he had completed consultations with representatives of the parties that make up the ruling majority in Republika Srpska and that the consultations would be
Savo Minić Foto:Borislav Zdrinja/ZIPAPHOTO/ATAImages

Šta se zapravo dešava u RS? Vlada pada po treći put – i vraća se ista

autor:
17. mar. 2026. 19:24

Republika Srpska suočava se sa jednom od najneobičnijih političkih kriza u svojoj novijoj istoriji – situacijom u kojoj vlada formalno pada, ali se faktički ne menja ništa.

Oglas

U središtu tog procesa nalazi se premijer Savo Minić, koji je podneo ostavku, da bi gotovo istog trenutka bio ponovo predložen za mandatara – i to po treći put u svega nekoliko meseci.

Narodna skupština RS usvojila je Minićevu ostavku bez prisustva opozicije i bez rasprave, čime je, kako primećuju analitičari, dodatno pojačan utisak da se ne rešava politička kriza, već administrativno „zatvara problem“ koji je već odavno prerastao u pitanje poverenja u institucije, piše DW.

Predsednik RS Siniša Karan odmah je najavio novi mandat za istog čoveka, poručujući da će „ponovo predložiti Savu Minića da sastavi novu ili staru vladu“ i da je to „najbolji otpor svima koji su protiv Republike Srpske“.

Vlada koja pada da bi preživela

Ono što se u normalnim političkim sistemima smatra krizom vlasti, u RS se pretvara u mehanizam njenog opstanka. Kako upozorava politička analitičarka Tanja Topić, ovakvi potezi predstavljaju „udar na zdrav razum građana“ i demonstraciju političke arogancije.

Minić ostavku pravda potrebom da se „otklone osporavanja legaliteta i legitimiteta vlade“, ali upravo ta argumentacija otvara ključno pitanje – ako je vladu potrebno rušiti da bi se dokazala njena legitimnost, koliko je ona uopšte bila stabilna.

U praksi, kako ocenjuju posmatrači, reč je o političkom triku: ostavka je dovoljno dramatična da ostavi utisak promene, ali dovoljno kontrolisana da se ništa suštinski ne promeni.

Prava pozadina: novac i Ustavni sud

Iza političkog teatra kriju se mnogo konkretniji razlozi. Kako piše Raport, ključni problem nije samo politički, već i finansijski – vlast u RS pokušava da se zaduži na međunarodnom tržištu kapitala, ali investitori traže jasnu potvrdu da je vlada legalna i legitimna.

Pred Ustavnim sudom BiH već postoji postupak koji dovodi u pitanje zakonitost prethodnog saziva vlade, a nova sednica zakazana je za kraj marta. Upravo zbog straha od moguće odluke suda, Minić je požurio s ostavkom kako bi se izbeglo da eventualno osporavanje ugrozi buduće finansijske aranžmane.

Drugim rečima, pitanje legitimiteta vlade postaje direktno povezano sa sposobnošću vlasti da se zadužuje u inostranstvu.

Bosnian Serb leader Milorad Dodik gestures during a news conference following his talks with Russian Foreign Minister Sergey Lavrov at Zinaida Morozova's Mansion in Moscow, Russia, Tuesday, Sept. 9, 2025. (Sergei Ilnitsky/Pool Photo via AP)
Milorad Dodik Foto:BETAPHOTO/Sergei Ilnitsky/Pool Photo via AP

Konfuzna objašnjenja i prebacivanje krivice

U pokušaju da objasne situaciju, predstavnici vlasti nude različite i često kontradiktorne razloge. Minić govori o pritiscima međunarodne zajednice i potrebi očuvanja institucija, dok Milorad Dodik tvrdi da je reč o „tehničkom pitanju“ koje treba rešiti pre izlaska na finansijska tržišta.

Istovremeno, predsednik RS Siniša Karan odgovornost prebacuje na visokog predstavnika Kristijana Šmita, optužujući ga za „najveću ustavno-pravnu krizu“ i tvrdeći da se radi o borbi za očuvanje institucionalne stabilnosti.

Međutim, činjenica da ista vlada pada i ponovo se formira treći put u kratkom roku teško se uklapa u narativ o stabilnosti.

Minić kao „politički amortizer“

U celoj priči posebno se otvara pitanje političke uloge Save Minića. Premijer koji u nekoliko meseci više puta podnosi ostavku zbog sporova o zakonitosti, a zatim bez zadrške prihvata da ponovo preuzme istu funkciju, neminovno gubi deo političkog autoriteta.

Kako ocenjuje Raport, Minić je pristao na ulogu „političkog amortizera“ svog stranačkog lidera Milorada Dodika – on preuzima vidljivi deo političkog tereta, dok se ključne odluke donose izvan formalnih institucija. „Dok Dodik baca bombe, Minić kupi gelere“, slikovito zaključuje ovaj portal.

Institucije kao kulisa

Sve ovo ukazuje na dublji problem – institucije u RS sve više deluju kao formalni okvir unutar kojeg se političke odluke prilagođavaju trenutnim potrebama vlasti.

Umesto da pravila važe jednako za sve, kako upozoravaju analitičari, ona se „savijaju“ kako bi se izbegle pravne posledice i očuvala politička kontrola, piše DW.

Kratkoročno, ovakav pristup može obezbediti kontinuitet vlasti. Dugoročno, međutim, ostavlja utisak sistema koji ne rešava krize, već ih stalno odlaže – uz sve veći rizik po pravnu sigurnost i poverenje građana.

Zato se aktuelna situacija u Republici Srpskoj sve češće opisuje ne kao izolovani incident, već kao „školski primer“ kako se institucionalna kriza pretvara u predstavu o stabilnosti – dok se suštinski problemi samo produbljuju.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare