Rusija Ukrajina vojska Foto:EyePress via AFP / AFP / Profimedia/Not supplied / East2West News / Profimedia/EyePress News / Shutterstock Editorial / Profimedia/ EyePress News / Shutterstock Editorial / Profimedia

Čak i u 21. veku na ratovanje utiču vremenske prilike - a to može postati bitan faktor u slučaju eventualne ruske ofanzive na Ukrajinu. Pitanje koje sebi ovih dana verovatno postavljaju Ukrajinci, a možda i ruski generali jeste: "Da li je Rasputica došla rano?".

Rasputica je termin za prolećno blato, kada putovanja po Rusiji i Ukrajini drumom postaju teža. Obično se njegov uticaj najviše oseća u martu, kada snegovi počinju da se tope. Do sada je ova zima bila neuobičajeno blaga u većem delu Ukrajine. Dok je ekipa CNN išla iz istočnog ruskog grada Mariupolja do Zaporožja u centralnoj Ukrajini 1. februara, počela je kiša. Vozač je u neverici slegnuo ramenima.

„Trebalo bi da bude snega“, nasmejao se.

U Zaporožju su se snežne obale topile u mlaz braon vode. Čak i u ponoć, dok je vetar magle ležao nad rekom Dnjepar, temperatura je bila toliko niska da je išla do smrzavanja. Susnežica se pretvorila i kišicu.

Ruska vojska Foto:EyePress via AFP / AFP / Profimedia

Vojni analitičari raspravljaju o tome da li bi nastavak blage zime mogao da utiče da bilo kakve planove za ofanzivu.

Kremlj je više puta negirao da ima bilo kakvu nameru da napadne Ukrajinu, ali je više od 100.000 ruskih vojnika okupljeno blizu granica Ukrajine, zajedno sa teškim naoružanjem, tenkovima i balističkim projektilima. Video snimci na društvenim mrežama iz nekoliko oblasti u kojima su raspoređene ruske snage – neke su postavili i sami vojnici – pokazuju meko i poplavljeno tlo i blato.

U Ukrajini su temperature za 1 do 3 stepena Celzijusa bile više od proseka u poslednjih 30 godina, što je jedna od mnogih promena koje je klimatska kriza donela ovom regionu. Istočna Evropa je ovog januara bila vlažnija od proseka, što znači da je tlo u Ukrajini bilo vlažnije od normalnog. Kombinacija ta dva znači manje mraza i više blata.

To nije iznanađenje za Svetlanu Krakovsku, šeficu laboratorije za primenjenu klimatologiju u Ukrajinskom hidrometeorološkom institutu u Kijevu.

Ukrajinska vojska Foto:Not supplied / East2West News / Profimedia

„Ono što vidimo na dugoročnoj putanji je manji broj dana sa snežnim pokrivačem, kao i mrazne noći. Definitivno vidimo da se ovde dešava mnogo jače zagrevanje od globalnog proseka“, rekla je ona za CNN.

Američka je procena da bi ruski upad bio mnogo lakši ako bi temperature pale.

„Ruski predsednik Vladimir Putin moraće da sačeka malo dok se zemlja ne zamrzne kako bi mogao da pređe“, rekao je američki predsednik Džo Bajden na konferenciji za novinare prošlog meseca.

Na brifingu u Pengatonu krajem januara, general Mark Mili je rekao da kada se visoki nivo vode u Ukrajini zamrzne, to omogućava optumalne uslove za terenska vozila i vozila na točkovima za manevar. Američki zvaničnici su rekli da će Putin razumeti da treba da krene u mogući napad do kraja marta.

Ukrajina vojska Foto:EyePress News / Shutterstock Editorial / Profimedia

Ali Dara Masikot, viši istraživač politike u RAND korporaciji, kaže da „iako bi smrznuto tlo bilo pogodno za ruske snage, da to nije odlučujući faktor. Važno je imati na umu da precizno navođene rakete i vazdušni udari nisu pod uticajem ovog faktora“.

PROČITAJTE JOŠ:

Ruske snage su se značajno poboljšale u poslednjoj deceniji, kaže Masikot. Vazduhoplovne snage su poboljšale ciljanje i komunikaciju – a mnogi od njihovih pilota stekli su borbeno iskustvo u Siriji.

„Ruska vojska trenira tokom cele godine, tako da ima iskustva u različitim vremenskim prilikama“, dodaje.

Ruski tenkovi nisu mnogo ometeni mekim tlom, iako bi verovatno brže napredovali da je tlo smrznuto. Masikot ističe da Rusija ima unapred raspoređenu logističku opremu koja pomaže u prevazilaženju takvih prolema, uključujući i vozila za spasavanje i materijale za promošćivanje.

Pontonski mostovi su takođe primećeni u železničkim konvojima koji putuju u Belorusiju od kraja januara. Uslovi tla su na nekim mestima važniji od drugih. Istočna Ukrajina ima obradivo zemljište, ail severna granica sa Belorusijom obuhvata hiljade kvadratnih kilometara močvara koje bi ometale napadačke snage.

Mnogo zavisi i od vrsta i obima vojne operacije koju Rusija može imati na umu. U raznim fazama sukoba, vazdušni i raketni napadi bili bi važniji od naleta mehanizovanih jedinica.

Foto:EyePress News / Shutterstock Editorial / Profimedia

Vremenske prilike nisu jedina niti glavna briga za Kremlj.

Napredak pregovora o ruskim zahtevima upućenim SAD i NATO, verovatno će biti odlučujući faktor.

BONUS VIDEO: Život na prvoj liniji fronta u Donbasu

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar