Srbija može da zakomplikuje proces pristupanja Ukrajine EU

Ukrajina je prethodnih nedelja napredovala na putu ka članstvu otvorivši dva od šest pregovaračkih klastera ali se i dalje suočava sa otporom ubrzanju procesa od strane nekih u EU. Sada se ta zemlja sreće sa još jednom komplikacijom - Srbijom, piše danas briselski Juronjuz.

Napredak Ukrajine u otvranju većeg broja klastera postao je moguć nakon poraza Viktora Orbana na izborima u aprilu i novi mađarski premijer Peter Mađar složio se sa otvaranjem klastera o vladavini prava i spoljnoj politici.

Istovremeno se Budimpešta oduprla pritisku da se otvori svih šest klastera odjednom preferirajući postepeni pristup kako bi stvar lakše prošla u javnosti nakon godina antiukrajinske propagande za vreme Orbana.

Međutim, napredovanje Kijeva u procesu pristupanja pod rastućim je pritiskom članica EU koje se zalažu za napredak u proširenju na Zapadnom Balkanu, a posebno za prijem Srbije u blok.

"Tanka je linija između tvrdnje da sve zemlje kandidate treba tretirati isto i početka povezivanja napretka jednog geografskog područja sa drugim", rekao je za Juronjuz jedan diplomata EU uz uslov anonimnosti.

Ranije ovog meseca Evropska komisija ponovo se izjasnila za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) u pregovorima sa Srbijom, koja ne napreduje u procesu pristupanja od decembra 2021, i ponovo se osam članica tome usprotivilo.

Prema onima koji se protive, rezultati Srbije u vladavini prava nisu ispunili stnadarde EU i zemlja je pokazala malo usklađenosti sa sankcijama protiv Rusije održavajući dvosmisleni odnos sa Moskvom.

S druge strane, Komisija pod pritiskom Francuske, Španije i Prijatelja Zapadnog Balakana tvrdi da je Srbija već ostvarila značajan napredak u nizu reformi koji opravdava napredovanje u procesu pristupanja.

Grupa Prijatelji Zapadnog Balkana uključuje Italiju, Grčku, Slovačku, Austriju, Češku, Hrvatsku i Sloveniju.

Napredak prema članstvu u EU drugih sa Zapadnog Balkana, gde se Crna Gora i Albanija smatraju sledećim za priključenje bloku, stvara pritisak na vladu Srbije da objasni njenim građanima zašto zemlja stoji na putu ka EU.

Istovremeno se Srbija smatra najuticajnijom zemljom u regionu, sa najviše stanovnika i najvećom ekonomijom.

U međuvremenu većina iz grupe Prijatelji Zapadnog Balkana, sa izuzetkom Hrvatske, tvrdi da geopolitička razmatranja stvaraju dvostruke standarde - za Srbiju sa jedne i Ukrajinu sa druge strane.

"Postoji bojazan da bi Prijatelji Zapadnog Balkana mogli da povežu proces pristupanja Ukrajine i Moldavije sa otvaranjem klastera 3 Srbiji", rekao je drugi diplomata EU za Juronjuz. "Kretanje na jednom frontu stvara pritisak da se kreće i na drugom", dodao je taj diplomata.

Članice EU inače se uglavnom slažu da proširenje najbolje funkcioniše kada se politika skloni s puta i dozvoli da se nastavi tehnički deo.

I kao što je ranije izgledalo da Orbanova vlada povezuje Srbiju i Ukrajinu, sada se čini da bi to povezivanje moglo ponovo da se pojavi.

"Komisija kaže da treba poštovati geopolitičku ravnotežu ali nam Srbija ne pomaže (sa domaćim reformama)". rekao je treći diplomata EU za Juronjuz dodajući da još postoji nada da će klaster 3 biti otvoren najesen.

Za sada nema "spajanja" pristupanja Srbije i Ukrajine ali, kako raste pritisak da se do kraja godine Ukrajini i Moldaviji otvore svi klasteri, oni koji pozivaju na jednak tretman i geografski balans u proširenju EU samo će biti glasniji.