Foto: Alexander NEMENOV / AFP / Profimedia; Facebook/Rusko demokratsko društvo

Za manje od dva meseca, oko 110 miliona Rusa sa pravom glasa izaći će na birališta u prvom krugu predsedničkih izbora. Na glasačkom listiću moglo bi da se nađe i jedno, za svetsku javnost, nepoznato ime - Boris Nadeždin (60). Opozicionom političaru koji poziva na okončanje invazije na Ukrajinu još nije potvrđena kandidatura, ali njegova podrška raste. Može li Nadeždin zaista da parira Vladimiru Putinu ili je u pitanju još jedan projekat Kremlja koji treba da glumi opoziciju?

Proteklih dana, oni koji se protive onome što Moskva naziva svojom „specijalnom vojnom operacijom“ u Ukrajini stajali su u redu na hladnoći kako bi dali svoj potpis podrške Nadeždinu. Njegove pristalice kažu da je prešao granicu od 100.000 potpisa, zadobivši značajnu podršku u Moskvi i Sankt Peterburgu, ali je i dalje potrebno više podrške iz drugih delova Rusije, jer mora imati potpise u najmanje 40 regiona ove najveće zemlje na svetu.

Neki od pristalica potencijalnog predsednika rekli su da je podrška političaru njihovo jedino sredstvo da izraze nezadovoljstvo invazijom na Ukrajinu, dok su drugi rekli da vide Nadeždina kao pravu alternativu Putinu.

„Na glasačkom listiću želimo da vidimo nekoga koga se ne stidimo. Verujem da Nadeždin ima dovoljnu podršku javnosti“, rekao je student Ivan.

Nova nada

Otvoreno pozivajući na završetak rata protiv Ukrajine, Nadeždin obećava da će, ukoliko bude izabran za lidera zemlje, prekinuti mobilizaciju, vratiti ruske vojnike kućama i osloboditi političke zatvorenike. Takođe je govorio i o proširenju ograničenja na abortus i zabranu LGBTQ+ pokreta nazvao „potpunom glupošću“, uporedivši je sa srednjim vekom, piše Moskov tajms.

Na svom sajtu Nadeždin sebe opisuje kao „fizičara, preduzetnika, advokata i političara“ i nekoga ko želi da izvuče Rusiju iz „koltečine autoritarizma i militarizacije“.

Započevši svoju političku karijeru 1990-ih kao gradski zakonodavac u Moskovskoj oblasti, izabran je u saveznu Državnu Dumu 1999. kao član partije Savez desnih snaga. Te decenije radio je kao savetnik opozicionog lidera i tadašnjeg zamenika premijera Borisa Njemcova, a zatim kao pomoćnik bivšeg premijera Sergeja Kirijenka.

Osam godina nakon što je služio kao posmatrač izbora u ime Putinove predsedničke kampanje 2012. i bio je poverenik kandidata odanog Kremlju, Sergeja Mironova, Nadeždin se izjasnio da je protiv ustavnih amandmana koji su Putinu dali mogućnost da ostane na vlasti do 2036. godine.

Vladimir Putin Foto:Tanjug/Gavriil Grigorov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Ističući u svojoj kampanji da je protiv „nasilja koje postaje prihvatljivo i uobičajeno“ tokom rata, Nadeždin se sastao sa suprugama i majkama mobilisanih ruskih vojnika. Takođe je dobio i podršku porodica mobilisanih vojnika.

Dugi redovi podrške i u Srbiji

Dugi redovi građana koji ga podržavaju viđeni su širom Rusije, u gradovima poput Sankt Peterburga, Saratova, Krasnodara, Jekaterinburga, Voronježa i Ufe. Ljudi su stajali na temperaturi od minus 34 stepena ne bi li ostavili svoj potpis podrške.

Moskva Foto:Tanjug/AP Photo

Redovi njegovih pristalica viđeni su i u centrima za ruske emigrante u Jermeniji, Gruziji, Izraelu, Nemačkoj i Španiji, ali i Srbiji. U Novom Sadu i Beogradu snimljeni su dugi redovi u kojima Rusi satima čekaju da daju potpise za Nadeždina. Kako je navodi Rusko demokratsko društvo na društvenim mrežama uz fotografije redova, „nakon hapšenja i proterivanja velikog dela opozicije i odbijanja registracije Jekaterine Duncove, Nadeždin ostaje jedini kandidat koji otvoreno zastupa prekid rata u Ukrajini“.

Podrška od Hodorkovskog i Navaljnog

Prema ruskom izbornom zakonu, predsednički kandidat stranke koja nije u parlamentu mora da prikupi 100.000 potpisa podrške, s tim da po regionu može imati najviše 2.500 potpisa. Nadeždinov tim tvrdi da je u utorak dostigao tih 100.000 potrebnih potpisa, ali da teže da skupe 150.000 pre nego što predaju zahtev za kandidaturu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) kako bi izbegli greške u papirologiji i premašili regionalnu kvotu.

Moskva Foto:Alexander NEMENOV / AFP / Profimedia

Nekoliko ruskih javnih ličnosti, uključujući političara Maksima Kaca, kritičara Kremlja u egzilu Mihaila Hodorkovskog i zatvorenog opozicionara Alekseja Navaljnog izjavili su da podržavaju Nadeždina.

Jekaterina Duncova, bivša gradska većnica čija je predsednička kandidatura odbijena zbog navodnih grešaka u dokumentima, pozvala je građane da podrže Nadeždina kako bi pružili priliku nezavisnim posmatračima da budu prisutni na biračkim mestima. Predsednički kandidat Vladislav Davankov iz stranke Novi ljudi takođe je ostavio svoj potpis kao znak podrške svom rivalu Nadeždinu.

Putinov protivnik ili Putinov pion?

Pojedini kritičari, koji tvrde da je ceo izborni proces u Rusiji simulacija demokratije, optužuju Nadeždina da je „maneken“ Kremlja koji samo stvara iluziju konkurencije. Ne bi bio prvi put da se tako nešto dogodi na izborima u Rusiji. I u ranijim izborima ciklusima zabeležni su primeri političara koji su u prvom krugu glumili žestoku opozciju Putinu da bi ga u drugom krugu podržali ili koji su u prvom krugu i bili tu tek toliko da odvuku deo glasova istinskoj Putinovoj opoziciji.

Dmitri Peskov Foto: Alexander Miridonov / Kommersant / Profimedia

Politikolog Aleksandar Kinjev, koji lično poznaje Nadeždina, smatra da to sada nije slučaj i odbacuje ideju da Nadeždin sledi naređenja Kremlja.

„On je apsolutno nezavisna politička ličnost. Mislim da je on sam doneo odluku da se kandiduje za predsednika“, rekao je Kinjev za Moskov tajms.

Nekoliko meseci pre nego što je Putin objavio svoju kandidaturu za predsednika, njegov portparol Dmitrij Peskov rekao je da Kremlj ne sumnja u to da li će Putin pobediti. Putin, koji je morao da prikupi 300.000 potpisa kao nezavisni kandidat, već je predao svoju dokumentaciju CIK-u na pregled.

Kandidati političkih partija zastupljenih u parlamentu poput Davankova, Leonida Sluckog iz nacionalističke Liberalno-demokratske partije i Nikolaja Haritonova iz Komunističke partije, ne moraju da prikupljaju potpise, a CIK im je već odobrio predsedničku kandidaturu.

Pročitajte još...

Prema analitičaru Ilji Grašenkovu, Kremlj tek treba da odluči da li će da registruje Nadeždina ili ne.

„Kremlj ima vremena da razmisli šta je bolje – dozvoliti Nadeždinu da se kandiduje na izborima i demonstrirati da antiratni kandidat skupi samo mali procenat glasova ili ne“, smatra on.

„Čak i ako Nadeždin ne uspe da uđe u predsedničku trku, podrška javnosti mi se čini kao veoma važna“, rekao je Vitalij Kociuba, koji je Nadeždinu dao svoj potpis podrške u Valensiji u Španiji.

Kremlj ga Nadeždin već „otpisao“, saopštivši da ga ne smatra za ozbiljnog rivala Putinu.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare