Rastu tenzije zbog suđenja Dodiku, Višković tvrdi: Osuđujuća presuda bi mogla da nanese smrtni udarac BiH

Vlada RS je vanredno zasedala iza zatvorenih vrata u sredu uveče nakon što je iznošenjem završnih reči odbrane i tužilaštva okončano jednogodišnje suđenje Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću koji su optuženi za neprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Državni tužitelj Nedim Ćosić zatražio je da se Dodik i Lukić proglase krivima i osude na zatvorske kazne "blizu maksimalne" koja iznosi pet godina zatvora. Takođe je predložio da sud obojici izrekne desetogodišnju zabranu vršenja dužnosti u telima vlasti odnosno institucijama koje se finansiraju iz budžeta, piše Jutarnji list.

Dodikova i Lukićeva odbrana tražili su da ih se oslobodi uz tvrdnju kako oni nisu krivi jer Kristijan Šmit nije legalno izabran visoki predstavnik pa nije ni mogao donositi obavezujuće odluke odnosno poništiti dva zakona čije su objavljivanje u Službenom glasniku RS omogućili optuženi i zbog toga im se sudilo.

Premijer RS Radovan Višković kazao je u četvrtak kako su na vladi razmatrali "sve moguće scenarije" nakon što 26. februara bude izrečena presuda, kako je to po okončanju ročišta najavila sudija Sena Uzunović.

"Ja nisam preterani optimista... Vidim da se ide u pravcu donošenja osuđujuće presude i da se Dodika eliminiše iz političkog života RS-a", izjavio je Višković za javni servis (RTRS).

Zaključio je kako bi, bude li Dodik osuđen, Srbi u BiH mogli doživeti sudbinu "nalik onoj srpskog naroda u Hrvatskoj".

Sam Dodik je po okončanju sudskog ročišta u sredu izjavio kako bi osuđujuća presuda "mogla naneti smrtni udarac Bosni i Hercegovini", a i Višković je naglasio kako je u rukama Suda BiH sada odgovornost za sudbinu cele BiH.

"Odluka suda će biti istorijska ili za opstanak ili za nestanak BiH", zaključio je Višković.

Kakve tačno mere u RS-u misle da preduzmu bude li Dodik proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu Višković nije pojašnjavao, kazavši tek kako će njihov odgovor "biti ustavan" odnosno kako će u tom slučaju poduzeti korake da bi se cela BiH "vratila u ustavne okvire".

Dodik i njegovi saradnici godinama zastupaju tezu kako Ustavni sud BiH, Sud BiH i Tužilaštvo BiH nisu legalni, kako je previše ovlašćenja dato telima na državnom nivou i kako se one moraju vratiti entitetima.