Oglas

Bart de Vever 14382480
Olivier Matthys / EPA

Premijer Belgije podneo ostavku, na pomolu nova politička kriza

autor:
02. nov. 2026. 12:52

Belgija se suočava sa ozbiljnom političkom krizom nakon što su propali pregovori o državnom budžetu. Premijer Bart de Vever ponudio je ostavku svoje vlade kralju Filipu, koji još nije doneo odluku o njenom prihvatanju. Ukoliko ostavka bude prihvaćena, zemlja bi mogla da se suoči sa novim izborima.

Oglas

Belgijski premijer Bart de Vever sastao se u ponedeljak ujutru sa kraljem Filipom i ponudio ostavku svoje vlade nakon što višesatni noćni pregovori koalicionih partnera o budžetu nisu doneli dogovor, prenosi Euronews.

Sastanak u kraljevskoj palati trajao je oko sat i po, a De Vever je nakon razgovora otišao bez obraćanja novinarima.

Kraljevska palata saopštila je da kralj još razmatra odluku i da će od utorka započeti konsultacije sa liderima stranaka koje čine vladajuću koaliciju.

Kralj Filip izrazio je žaljenje zbog neuspeha pregovora, upozorivši da Belgija ne može sebi da priušti dugotrajnu političku krizu.

Pozvao je sve političke aktere da „opšti interes i spremnost na kompromis stave na prvo mesto“.

De Vever bi ponovo trebalo da se sastane sa kraljem u petak, kada bi moglo da bude jasnije da li će vlada nastaviti rad ili će Belgija krenuti ka novim izborima.

Belgija mora da uštedi 10 milijardi evra

U središtu političke krize nalazi se pokušaj vlade da smanji javnu potrošnju i uskladi državne finansije sa evropskim fiskalnim pravilima.

Belgija mora da pronađe način da uštedi čak 10 milijardi evra, ali koalicioni partneri ne mogu da se dogovore kako da taj teret raspodele.

Prošle godine budžetski deficit dostigao je pet odsto bruto domaćeg proizvoda, dok evropska pravila predviđaju referentnu granicu od tri odsto.

Istovremeno, javni dug Belgije premašuje 735 milijardi evra, odnosno 110 odsto BDP-a, što je znatno iznad evropske referentne vrednosti od 60 odsto.

Neuspeh pregovora već ima ekonomske posledice. Zbog političke neizvesnosti porasli su prinosi na belgijske državne obveznice, što znači da država mora skuplje da se zadužuje.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo priznao je da su razlike među koalicionim partnerima ogromne.

„Kada bih počeo da nabrajam sve sporne tačke, to bi trajalo čitavu večnost“, izjavio je Prevo za belgijske medije.

Sukob levice i desnice u vladi

Belgijsku vladu čini pet stranaka okupljenih u takozvanoj koaliciji „Arizona“: De Veverova konzervativna Nova flamanska alijansa (N-VA), liberalni Reformatorski pokret (MR), centristički Les Engagés, socijalistički Vooruit i flamanski demohrišćani CD&V.

Koalicija je formirana nakon čak 234 dana pregovora, ali su ideološke razlike među partnerima ponovo izbile u prvi plan.

Glavni spor odnosi se na pitanje ko treba da plati cenu budžetske konsolidacije.

Socijalisti i centrističke stranke insistiraju da se između milijardu i milijardu i po evra obezbedi većim oporezivanjem građana sa visokim prihodima.

Nasuprot tome, konzervativci i liberali zalažu se za smanjenje državne potrošnje, protiveći se dodatnom poreskom opterećenju.

Potpredsednik vlade David Klarenval optužio je socijalistički Vooruit za propast pregovora, tvrdeći da je ta stranka odbila da odustane od zahteva za povećanje poreza.

Kritike stižu i iz opozicije.

Mati Vandemale iz stranke Zelenih (Groen) ocenio je da De Vever ne uspeva da usaglasi stavove svoje vlade ukoliko svi partneri ne prihvate program njegove stranke N-VA.

„De Vever voli da se predstavlja kao čovek velikih dogovora, ali je u praksi pre svega premijer zastoja“, izjavio je Vandemale.

On je upozorio da bi Belgija drugu godinu zaredom mogla da bude primorana na privremeno finansiranje države, bez usvojenog redovnog budžeta.

Da li Belgiju čekaju novi izbori?

Ovo nije prvi put da De Veverova vlada dolazi na ivicu raspada zbog budžeta.

U novembru prošle godine premijer je takođe otišao kod kralja nakon neuspešnih pregovora o uštedi 10 milijardi evra. Međutim, tada nije ponudio ostavku, već je zatražio dodatno vreme za postizanje dogovora.

Kralj mu je odobrio još 50 dana za pregovore.

Ovoga puta situacija je ozbiljnija jer je premijer formalno ponudio ostavku vlade.

Ukoliko kralj Filip prihvati ostavku, otvoriće se pitanje formiranja nove vlade ili raspisivanja prevremenih parlamentarnih izbora.

Za sada, međutim, kralj pokušava da kroz konsultacije sa koalicionim partnerima utvrdi postoji li mogućnost za prevazilaženje krize.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare