Oglas

Republican presidential candidate former President Donald Trump speaks at his Mar-a-Lago estate Thursday, Feb. 8, 2024, in Palm Beach, Fla. (AP Photo/Rebecca Blackwelli)
Donald Tramp Foto:Tanjug/AP Photo/Rebecca Blackwelli
Donald Tramp Foto:Tanjug/AP Photo/Rebecca Blackwelli

Ovo su zemlje koje bi Tramp bacio na milost i nemilost Putinu: Hrvatska, Crna Gora i Nemačka među "crnim ovcama" NATO-a

13. feb. 2024. 09:54

Donald Tramp, koji je na dobrom putu da postane republikanski kandidat za predsednika Amerike, izazvao je bes zapadnih partnera kada je u nedelju rekao da SAD možda neće od potencijalnog napada Rusije braniti saveznike u NATO-u koji ne troše dovoljno novca na odbranu.

Oglas

Trampova izjava najnoviji je slučaj u kom  je on stao na stranu režima Vladimira Putina. To znači da 77-godišnji bivši predsednik ili ne razume kako NATO funkcioniše ili iskrivljuje istinu radi političke koristi, piše AP.

Tramp se u subotu na predizbornom skupu u Južnoj Karolini prisjetio kako je kao predsednik SAD jednoj članici NATO-a govorio da će uskratiti pomoć SAD-a i ‘ohrabriti‘ Rusiju da čini šta želi sa saveznicima koji je ne ulažu dovoljno za vojsku.

NATO Secretary-General Stoltenberg leads informal meeting with leaders of NATO states in Western Balkans
Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI | Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg uzvratio je neobično oštrom izjavom da Tramp preti bezbednosti celog transatlantskog saveza.

Za vreme Obamine administracije, 2014. godine, članice NATO-a su pristale da krenu prema cilju trošenja dva odsto BDP-a za nacionalnu odbranu do 2024. godine.

Na zadnjem samitu, članice NATO-a ponovno su dale obećanje da će potrošiti najmanje dva odsto BDP-a na svoju vojsku, ali nije nametnut rok za postizanje tog cilja.

Članice NATO-a ne plaćaju da bi pripadale organizaciji i ne duguju ništa osim doprinosa u administrativni fond.







Prema portalu Forces.net, NATO ima 31 članicu, a Finska je zadnja ušla u savez prošle godine.

Samo 11 zemalja članica izdvaja više od dva odsto BDP-a, pri čemu je zanimljivo da su Francuska (1,90), Nemačka (1,57) i Norveška (1,67) ispod crte.

Poljska i Grčka su na samom vrhu. S 3,90 odsto BDP-a, Poljska izdvaja čak i više od SAD (3,49). Na trećem mestu je Grčka s 3,01 odsto.

Zemlje članice koje graniče s Rusijom povećale su izdvajanja za NATO od početka invazije. Tako Estonija izdvaja 2,73 odsto BDP-a, Litvanija 2,54, Finska 2,45, Rumunija 2,44, Mađarska 2,43 i Letonija 2,07 odsto.

Iznad crte su i Ujedinjeno kraljevstvo 2,07 i Slovačka 2,03 odsto.

Zemlje članice koje ne postižu zadani cilj su Francuska (1,90), Crna Gora (1,87), Severna Makedonija (1,87), Bugarska (1,84), Hrvatska (1,79), Albanija (1,76), Holandija (1,70), Norveška (1,67), Danska (1,65), Nemačka (1.57), Češka (1,50), Portugal (1,48), Italija (1,46), Kanada (1,38), Slovenija (1,35), Turska (1,31), Španija (1,26), Belgija (1,13) i Luksemburg (0,72).

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine dala je članicama dodatni podsticaj da pojačaju svoje vojske.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare