Oglas

Arheološko nalazište u Sudanu, ilustracija
alimdi / Arterra / Marica van der Meer / imageBROKER / Profimedia

Neverovatno otkriće u Sudanu: Arheolozi pronašli ogromnu drevnu crkvu, porede je sa Aja Sofijom

autor:
16. nov. 2026. 13:39

Arheolozi su u severnom Sudanu otkrili pod velike hrišćanske saborne crkve i tako procenili razmere i arhitektonski značaj jedne od najvažnijih takvih građevina u tom delu sveta.

Oglas

Poljsko-sudanska misija je ovog meseca otkopala stepenište sa zidovima visokim 11 metara, koje ih je dovelo do nivoa prvobitnog poda "Velike crkve Isusa" u drevnom sudanskom gradu Stara Dongola.

Crkva je otkrivena 2021. godine, ali je veći deo i dalje zatrpan, a stepenište je zasad jedini deo u kojem su arheolozi doprli do nivoa poda.

"Bila je to građevina površine veće od Bele kuće... i planiramo da je u potpunosti iskopamo", izjavio je Artur Obluski, vođa tima.

Obluski je ocenio da je to najveća i najznačajnija crkva u srednjovekovnoj Makuriji – jednom od tri kraljevstva nastalih duž srednjeg toka reke Nil, pošto su hrišćanski misionari stigli u šestom veku.

Crkva je u Staroj Dongoli, na istočnoj obali Nila, 160 kilometara jugoistočno od današnje Dongole. Ovaj grad je poznat po brojnim drevnim crkvama.

Obluski je otkrivenu crkvu uporedio s Aja Sofijom u Istanbulu, koju je 537. godine podigao vizantijski car Justinijan, i ocenio da je "Velika crkva Isusa", zahvaljujući svom prostornom uređenju i tehnikama gradnje, imala sličnu ulogu u srednjovekovnoj Nubiji i severoistočnoj Africi.

"U istoriji arhitekture pojavljuju se građevine koje, da upotrebimo savremeni izraz, postavljaju trendove. Aja Sofija u Konstantinopolju, odnosno današnjem Istanbulu, svakako je jedan od takvih primera. Čini se da je ’Velika crkva Isusa’ prirodan kandidat za takvu ulogu u Nubiji, a možda čak i u ovom delu Afrike", rekao je Obluski.

Po procenama arheologa, crkva je bila široka oko 47 metara i dugačka 57 metara, naveo je Obluski, koji je ujedno i direktor Poljskog centra za mediteransku arheologiju.

Hrišćanska kraljevina Makurija bila je moćna srednjovekovna nubijska država koja je cvetala od 5. do kraja 15. veka na prostoru današnjeg severnog Sudana i južnog Egipta. Prostirala se dolinom reke Nil.

Stara Dongola dugo je bila politički i verski centar, a 1365. godine sedište je premešteno u Gebel Adu.

Kulturni i politički zenit Makurija je dostigla između 9. i 11. veka.

Stanovništvo je prešlo u hrišćanstvo u 6. veku, održavajući bliske veze s Koptskom crkvom i tradicijama istočnog, pravoslavnog hrišćanstva.

Kraljevina je razvila hrišćansku civilizaciju koju su odlikovale monumentalne crkve kao u Staroj Dongoli i Farasu, živopisne zidne slike kraljeva i sveštenika, jedinstven sistem lokalne uprave, kao i spoj grčkog, koptskog, staronubijskog i arapskog jezika.

Godine 652. Makurija je uspešno odbila napad arapske vojske iz Egipta. Potom je potpisan sporazum koji je Nubiji garantovao nezavisnost tokom narednih vekova.

Ta kraljevina je postepeno slabila usled unutrašnjih građanskih ratova, vojnih pohoda Mameluka iz Egipta, upada beduinskih plemena i postepene islamizacije, a prestala je da postoji krajem 15. ili početkom 16. veka.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare