Olaf Šolc Foto:EPA-EFE/CLEMENS BILAN

Rizik od recesije u Nemačkoj povećao se nakon iznenadne stagnacije proizvodnje u četvrtom tromesečju, piše Blumberg.

Kako se pojašnjava, pad proizvodnje od 0,2 odsto znači da bi kontrakcija u periodu do marta izazvala recesiju u najvećoj ekonomiji evrozone.

Nekoliko pokazatelja poslednjih nedelja ukazuje na rastuće poverenje u Nemačku nakon blage zime i dobro popunjenih skladišta prirodnog gasa, što je sve eliminisalo rizik od nestašica tokom perioda grejanja.

Berlin Foto:EPA-EFE/OMER MESSINGER

Veleprodajne cene robe pale su sa rekordno visokih, što je dalo nadu da će inflacija stagnirati ranije nego što se mislilo.
Taj trend bio je vidljiv i u Švedskoj, čija se ekonomija neočekivano smanjila u četvrtom kvartalu, pokazali su odvojeni podaci ranije u ponedeljak.

Ekonomista Salomon Fidler rekao je da se u Nemačkoj očekuje skroman pad realnog BDP-a koji odražava nižu potrošnju, ali i da veruje da će se nakon blage zimske recesije, privreda verovatno stabilizovati u proleće i ponovo početi značajno da raste sredinom 2023.

POGLEDAJTE JOŠ:

Za razliku od Nemačke, Belgija je uspela da ostvari rast od 0,1 odsto, a Letonija je porasla za 0,3 odsto, dok je ekonomsko poverenje evrozone poraslo treći mesec u januaru, popevši se na najviši nivo od juna.

Evropska centralna banka je odlučna da se restriktivnom monetarnom politikom bori sa porastom cena, a planirano je da podigne kamatne stope za još 50 baznih poena ove nedelje, što je, navodi Blumberg, najagresivnija kampanja pooštravanja mera u njenoj istoriji.