U nedelju 14. maja održavaju se predsednički izbori u Turskoj. Po prvi put, pozicija Redžepa Tajipa Erdogana ozbiljno je uzdrmana. Prema poslednjim anketama uživa podršku 45 odsto glasova - pet odsto manje od njegovog protivkandidata Kemala Kiličdarogla. Do toga je dovelo više faktora - sloga opozicije, ali i katastrofalan odgovor vlasti na strahovit zemljotres koji je pogodio jugoistočni deo Turske, deo države u kom se nalazi najveće uporište Erdoganovih glasača.

Naime, prema poslednjim istraživanjima, koja su objavljena 7. maja, za Kiličdarogla se opredelilo 50,9 odsto ispitanika, a za Erdogana 45,4 odsto.

Dakle, na izborima koji se smatraju jednim od najvažnijih u modernoj istoriji Turske, aktuelni predsednik Erdogan suočava se s najvećim političkim izazovom tokom svoje dvodecenijske vladavine.

Foto: Ozgun Tiran / AFP / Profimedia

Ako niko ne dobije više od 50 odsto glasova u prvom krugu, za 28. maja zakazan je drzgi krug izbora u kojem će se sučeliti dva najbolje plasirana kandidata.

Većina anketa za parlamentarne izbore pokazuje da je glavni opozicioni savez, Nacionalna alijansa, u prednosti ispred Narodnog saveza, koji predvodi Erdoganova AKP straka.

Opozicija nikad složnija

Opoziciona predizborna koalicija uključuje Kiličdarogluov glavni opozicioni CHP, zatim islamističku Felisiti partiju, Demokratsku partiju, kao i dve stranke koje su osnovali bivši Erdoganovi saveznici – Deva i Budućnost.

Kemal Kiličdaroglu Foto: EPA-EFE/ERDEM SAHIN

Upravo je to jedna od stvari koja bi mogla da zada završni udarac Erdoganu.

Naime, nakon višegodišnjih pregovora, turska opozicija je krajem prošle godine konačno smogla snage da sklopi savez pod imenom „Šestorka za stolom“ (Altili Masa). On se sastoji od političkih stranaka čija se saradnja do pre samo nekoliko godina činila nezamislivom.

Njihovi najvažniji ciljevi su: prekinuti dugogodišnju dominaciju vladajuće Erdoganove stranke AKP i vratiti zemlju u parlamentarni sistem kako bi se predsedniku oduzeo deo ovlašćenja i moći.

Foto: Tanjug/AP Photo/Ali Unal

Ponašanje nakon zemljotresa = Erdoganov autogol

Međutim, to nije jedina stvar koja bi mogla Erdoganu da „dođe glave“. Zapravo, turski lider je na neki način sam sebi sasekao krila bezosećajnim izjavama koje su usledile nakon serije zemljotresa, jedne od najrazornijih katastrofa koje su pogodile njegovu državu ikada.

U njima je poginulo nekoliko desetina hiljada ljudi, a mnogo više njih je povređeno. Oni koji su preživeli, mahom su ostali bez krova nad glavom.

Turska zemljotres Foto:REUTERS/Emilie Madi

Ovu katastrofu Erdogan je, usred Karamanmaraša – epicentru potresa, nazvao „sudbinom“.

„Šta se dogodi, dogodi se. Ovo je deo sudbine“, rekao je turski predsednik jednoj osobi tokom obilaska pogođenih područja na jugu.

Time je ponovio svoju izjavu od pre nekoliko meseci koju je dao nakon smrtonosne rudarske katastrofe u državnom rudniku uglja. Tada je takođe okrivio „sudbinu“ za eksploziju u kojoj je poginula najmanje 41 osoba.

Foto: Sameer Al-DOUMY / AFP / AA/ABACA / Abaca Press / AHMED DEEB / AFP / Profimedia

Erdogan je danas priznao i da pomoć ne stiže toliko brzo koliko su se nadali.

„Razaranje je pogodilo toliko zgrada… da, nažalost nismo mogli da intervenišemo toliko brzo koliko smo se nadali“, rekao je Erdogan tokom posete južnom gradu Adijamanu.

Građani za Erdogana imaju samo jedno pitanje

Takođe, građani i sada, nekoliko meseci kasnije – za Erdogana imaju jedno pitanje – da li je tragedija mogla biti ublažena?

Turska zemljotres Foto:REUTERS/Suhaib Salem

Ukoliko se u obzir uzme primer grada Erzina, izvođača radove netaknute zgrade u Karamanmarašu, ali i nalozi za hapšenje preko 100 investitora, jasno je da su postojali načini da razmere katastrofe u Turskoj budu manje. Međutim, čini se da država nije na vreme reagovala, kako bi sprečila divlju gradnju.

Većina uhapšenih investitora radila je na područjima Hataja i Karamanmaraša – gradova koji su se našli u epicentru potresa prošle nedelje.

Pročitajte još:

Upravo ovi gradovi su najviše devastirani, a sami stanovnici su besni jer smatraju da su prevareni. Prvo od strane investitora, koji su im stanove prodali kao nove i bezbedne od potresa, a potom i od strane države koja je takvu gradnju dozvolila.

Da sve bude gore, Erdogan je nakon katastrofe dao obećanje koje nije moguće ispuniti. Rekao je da će za samo godinu dana očistiti sve ruševine i ponovo izgraditi sve kuće i zgrade koje su uništene.

Imajući u vidu da su gradovi poput Hataja 90 uništeni, teško je zamisliti da Erdogan može da ispuni obećanje.

BONUS VIDEO Mladić izvučen iz ruševina posle nedelju dana od razornog zemljotresa

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar