Pritisak migranata na hrvatsku granicu u prvih šest meseci ove godine oslabio je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske. Slična je situacija u Sloveniji i BiH, a podaci ukazuju na to da je migrantska ruta aktivnija u Srbiji, odakle migranti pokušavaju da uđu u Mađarsku pa dalje u Sloveniju. "Jutarnji list" pokazuje da ovo zatišje neće potrajati ako se nastavi eskalacija sukoba u Avganistanu i da bi dalje napredovanje talibana u toj zemlji moglo da postakne novi talas migracije tamošnjeg civilnog stanovništva prema Evropi.
Pročitajte još:
Prema podacima hrvatskog MUP-a, u prvih šest meseci ove godine granična policija evidentirala je 7.434 nezakonita prelaska državne granice, što je 11,2 odsto manje nego u istom razdoblju 2020. godine, kada su evidentirana 8.374. Najčešće je reč o izbeglicama iz Avganistana, Pakistana, Bangladeša, Sirije i Kosova. Najveći pritisak nezakonitih migracija i dalje je na području policijskih uprava ličko-senjske, sisačko-moslavačke i karlovačke.
Ilegalni kampovi
U istom razdoblju ove godine slovenska policija beleži 3.343 ilegalna prelaska granice, što je za 34,8 odsto manje nego u istom razdoblju 2021. U Bosni i Hercegovini u ovom se trenutku nalazi oko 7.500 migranata, što je znatno manji broj nego prošlih godina.
Prema podacima BiH vlasti, u tamošnjim prihvatnim centrima smešteno je oko 50 odsto migranata manje nego prošle godine. U Srbiji je zvanično evidentirano oko 4.000 migranata, no nezvanični broj je daleko veći. Migranti koji se nalaze u toj zemlji, umesto preko BiH, na teritoriju EU u sve većem broju pokušavaju da uđu preko Mađarske, pa je uz srpsko-mađarsku granicu uspostavljeno više ilegalnih kampova.
Jedan takav ovog meseca rasformirala je srpska policija. Da je pritisak na Mađarsku sve veći, potvrđuju i u hrvatskom MUP-u. Prema njihovim navodima, razlog smanjenja nezakonitih prelazaka hrvatske granice jest „učinkovita zaštita hrvatske spoljne granice koja je podstakla deo migranata na pronalaženje novih slabih tačaka na spoljnoj granici EU, odnosno premeštanje migranata iz BiH u Srbiju te pokušaji prelaska preko Rumunije i Mađarske“.
Da je pritisak na Mađarsku sve veći, ukazuju i podaci slovenačke policije da je u prvih šest meseci ove godine znatno povećan broj ilegalnih pokušaja ulaska migranata iz Mađarske u Sloveniju.
Slovenci vraćaju
Sve jača zaštita hrvatske spoljne granice ima i svoju cenu. U budžetu MUP-a za ovu godinu za suzbijanje nezakonitih migracija obezbeđeno je 52,850.000 kuna, a u prvih šest meseci evidentirani su i plaćeni troškovi u iznosu od 41,592.622 kune, navodi Jutarnji list.
Dakle, u prvih šest meseci već je potrošeno oko 80 odsto budžetskih sredstava. Taj novac potrošen je na prekovremeni rad, terenski dodatak, smeštaj i prehranu policijskih službenika na spoljnoj granici te troškove goriva i održavanja vozila koja se koriste u nadzoru granice. U MUP-u kažu kako će navedeni troškovi biti plaćeni iz evropskih sredstava.
Deo migranata ipak iz Hrvatske uspe da uđe u Sloveniju, a u prvih šest meseci ove godine slovenačka policija je u postupku readmisije u Hrvatsku vratila njih 1.590. U MUP-u tvrde kako je uglavnom reč o strancima koji u Hrvatskoj imaju status tražitelja međunarodne zaštite i koji višekratno, a neki deset i više puta, nezakonito prelaze odnosno pokušavaju preći granicu sa Slovenijom te ih hrvatska ili slovenačka policija nakon hvatanja vraćaju u Hrvatsku.
S obzirom na to da je za većinu migranata Hrvatska isključivo tranzitna zemlja, većina njih zloupotrebljava institut međunarodne zaštite. To potvrđuje podatak da je u 2020. u Hrvatskoj podneto 1.655 zahteva za međunarodnu zaštitu, a 31. decembra 2020. godine u smeštajnim kapacitetima nalazilo se samo 325 tražitelja međunarodne zaštite.
***
Pratite nas i na društvenim mrežama:
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar