Mandić: Aktuelni Ustav upodobiti sadašnjosti i promeniti status srpskog jezika

Na svečanosti, povodom 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava Knjaževine Crne Gore, on istakao da Crna Gora i danas stoji "pred istorijskim izazovima" - između dostojanstva i evropske perspektive.

Mandić je istakao da sadašnji Ustav ne oslikava stvarno stanje.

"Vlast da bi bila legitimna mora biti ograničena zakonima i usmerena ka opštem dobro. Upravo zato koristim priliku da kažem da sadašnji Ustav donešen od strane jedne parlamentarne većine ne označava realno stanje u našoj zemlji. Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom, a posebno želim da istaknem status srpskog jezika", rekao je Mandić.

On je dodao da "građani ne traže čudo", već da "najviši pravni akt predstavlja stvarno stanje".

"Niko ne želi da se status drugih jezika menja, ali je vreme da se ispravi istorijska nepravda. U tom duhu, uloga Skupštine ostaje od presudnog značaja. Parlament je mesto dijaloga i sučeljavanja ideja", istakao je.

Kako je dodao, parlament mora biti ogledalo društva, ali i korektiv.

"Danas je Crna Gora višenacionalna, viševerska i demokratska država. Njena stabilnost počiva na uvažavanju svih, ali i na jasnoj svesti o sopstvenim korenima. Naš put ka EU nije odricanje od sebe. Mi u evropsku porodicu želimo da unesemo sve ono što nas je krasilo vekovima - slobodu, čojstvo i junaštvo", kazao je.

"Neka nam ovaj veliki jubilej bude podsetnik da se istorija ne nasleđuje", dodao je.

U Crnoj Gori službeni jezik crnogorski jezik, kao i da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru 2023. godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Sledi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).