Foto: GREG BAKER / AFP / Profimedia

U javnost je procureo popis zatvorenika iz kineskog logora koji pokazuje kako Pekingov program prikupljanja podataka cilja muslimansku manjinu

Pročitajte još:

Popis zatvorenika iz jednog kineskog logora koji je procureo u javnost – što se inače retko dešava – pokazuje kako vladin program prikupljanja podataka cilja upravo muslimansku manjinu, a u pritvoru se završava zbog prestupa koji uključuju jednostavne stvari poput toga što ste mladi ili ste razgovarali sa rodbinom u inostranstvu.

Baza podataka koju je pribavio Hjuman rajts voč (HRV) baca novo svetlo na to kako vlasti u regiji Ksindžijang koriste ogromnu mrežu „prediktivne politike“ koja prati lične kontakte pojedinaca, njihove aktivnosti na internetu i svakodnevni život, piše Gardijan.

Spisak sadrži detalje o više od 2.000 Ujgura koji su bili zatvoreni u prefekturi Aksu između 2016. i 2018. godine nakon što ih je označila Integrisana zajednička operativna platforma (IJOP).

IJOP je ogromna baza podataka koja kombinuje lične podatke prikupljene iz automatizovanog mrežnog nadzora i informacije koje službenici ručno unose u prilagođenu aplikaciju. Platforma sadrži informacije u rasponu od fizičkih karakteristika ljudi do boje automobila i njihovih sklonosti pri korišćenju prednjih ili zadnjih vrata za ulazak u kuću, kao i softver koji koriste na internetu i njihove redovne kontakte.

Foto: EPA-EFE/FAZRY ISMAIL

Brutalna represija

„Aksu lista pruža daljnji uvid u to kako kinesku brutalnu represiju nad turskim muslimanima u Ksindžijangu tehnologija dodatno podstiče’, rekla je Maja Vang, istraživač za pitanja Kine u HRV-u.

Većina ljudi sa spisla zadržani su zbog zakonitog i nenasilnog ponašanja, ali neki su jednostavno registrovani kao „označeni od strane IJOP-a“, bez dodatnih informacija o tome kako su vlasti donele odluku s tako bolnim implikacijama.

Ponašanje navedeno kao razlog pritvora uključuje „opšte nepoverenje“, i „rođen posle 1980ih“. Jedan čovek je, navodno, zadržan zbog neplaćanja stanarine na svojoj zemlji, a drugi zbog poligamije.

Peking je u početku negirao postojanje logora, ali je nedavno saopštio da su oni vitalni deo borbe protiv ekstremizma i terorizma.

Pojedinosti sa spiska, međutim, pokazuju široku mrežu nadzora. „To je u suprotnosti s tvrdnjama kineskih vlasti da njihove sofisticirane, prediktivne tehnologije, poput IJOP-a, održavaju Ksindžijang sigurnim preciznim targetiranjem kriminalaca“, rekla je Vang.

Pritvorenica nazvana „gospođa T“ označena je zbog „veza s osetljivim zemljama“, nakon što je IJOP registrovao da je primila četiri poziva od svoje sestre koja živi u inostranstvu, beležeći trajanje poziva u minutama i sekundama.

Istraživači HRV-a razgovarali su s njenom sestrom u pokušaju da potvrde navode iz dokumenta. Ona je rekla da je gospođu T saslušavala policija u vezi njene porodice u inostranstvu u vreme kada je pritvorena. Od tada nije bilo kontakta između braće i sestara, iako je čula da gospođa T sada radi u fabrici, a kući joj je dopušteno da ode samo vikendom. Sestra sumnja da je to deo programa prisilnog rada.

Iz sveta i regiona pročitajte i:

Karakas

Postoji samo još jedno curenje imena zatvorenika, popis Karakas, koji je objavljen početkom ove godine i koji je pokazao kako vlasti proenjuju da li će nekoga zadržati u pritvoru. Čini se da popis Aksu pokazuje kako vlasti uopšte biraju koga će privesti, a posebno ulogu IJOP-a, navodi britanski list.

Iako je došlo do curenja službenih dokumenata koji opisuju kako su strukturirani IJOP i mreža kampova, ovi detalji iz Aksua pružaju uvid bez presedana u to kako sistem funkcioniše svakodnevno.

„Iako smo intervjuisali ljude koji su rekli da su privedeni nakon što ih je IJOP odabrao, ovo je prvi put da vidimo službene dokumente koji objašnjavaju kako je svaku pojedinu osobu sistem uhvatio i zadržao’, rekla je Vang. „Pokazuje nam kako to zapravo funkcioniše, na individualnom nivou, a ne samo kako je sistem dizjaniran da funkcioniše“, dodala je ona.

Grupe za ljudska prava opisale su masovna kršenja ljudskih prava u Ksindžijangu, uključujući zatvaranje više od milion ljudi u logore za edukaciju, prisilni rad, masovnu sterilizaciju žena i ograničenja religije, kulture i jezika, kao kulturni genocid.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar