2
Evropska unija je i zvanično odobrila ulazak Hrvatske u šengensku zonu. Ovim pristupanjem menja se dosta stvari kako za samu Hrvatsku, kao i za države sa kojima se graniči, među kojima je i Srbija.
Naime, Hrvati su do sada u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru putovali samo sa pasošem i obrnuto. To se neće promeniti, ali će od sada kontrole na graničnim prelazima biti znatno rigoroznije, jer granice Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom postaju spoljne granice Evropske unije.
Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, pa bi zbog toga mogla biti pooštrena praksa kontrole na graničnim prelazima sa navedenim zemljama. To može značiti više čekanja, pregleda i problema pri ulasku u Hrvatsku iz tih zemalja, piše Index.hr.
Situacija bi mogla da se najviše pogorša po pitanju Srbije jer je evropski komesar za unutrašnje poslove rekao da bi Brisel mogao da prekine bezvizni režim sa Srbijom nakon povećanja broja migranata koji preko naše zemlje masovno ulaze u EU. Ukoliko se to dogodi, građani Srbije će morati da podnesu zahtev za vizu za ulazak u Hrvatsku.
Oni koji imaju dvojno državljanstvo moći će da putuju kao i svi ostali hrvatski državljani širom EU i Šengena, uz iste uslove ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao i ostali hrvatski državljani.
Podsetimo, za ulazak Hrvatske u ovaj režim je bilo neophodno da ga odobre sve zemlje članice šengena, njih 22.
Za ulazak u Šengen potrebno je proći temeljne evaluacije u kojima se procenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu spoljnih granica u ime ostalih država šengenskog područja, efikasno sarađivati s policijskim telima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visokog nivoa bezbednosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i vazdušnih granica (vazdušne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska saradnja i zaštita ličnih podataka i povezivanje sa Šengenskim informacijskih sistemom i njegova upotreba.
Hrvatska je 6. marta 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknuta da je od 1. jula iste godine spremna za početak evaluacije u svim relevantnim područjima šengenske pravne tekovine. Postupak evaluacije počeo je u u junu 2016. a završen je u maju 2019.. Evropska komisija je 22. oktobra 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uslove za pristupanje Šengenu.
Pročitajte još:
Postupak su sprovodile ekipe stručnjaka iz Evropske komisije i država članica koji su nakon provera napisali niz izveštaja preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. U skladu sa tim preporukama Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja spoljnim granicama zaključen je u februaru 2021. godine.
Hrvatska je prošla najopširniji i najdetaljniji proces ocenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne tekovine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora spoljne granice.
Hrvatska je, uz pomoć EU-a, uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koju čuva šest i po hiljada policajaca. Već duže vreme je pod velikim pritiskom migranata koji pokušavaju da uđu na teritoriju EU. Hrvatska granična policija predmet je optužbi medija i nevladinih organizacija za nasilno vraćanje i nehumano postupanje prema ilegalnim migrantima koji pokušavaju da pređu zelenu granicu.
BONUS VIDEO Ana Lalić o zaokretu Srbije prema migrantima
