Foto: Zoran Lončarević

Članica Saveta za borbu protiv korupcije Jelisaveta Vasilić kaže da se percepcija korupcije stalno povećava od 2015. godine i da Srbija ide samo na gore po tom pitanju. Mnogo zavisi od Vlade, kaže za N1 i ističe da odatle ne dobijaju svu dokumentaciju koja im je potrebna. Komentarišući ugovor Telekoma i Telenora, Vasilić navodi da ima mnogo toga spornog. "Prvo je sporno kako Telekom, kao državno preduzeće, može pravo korišćenja koje je dobilo od države da prenosi na treće lice", upitala je.

Televizija N1 nedavno je otkrila detalje sporazuma o saradnji Telekoma i Telenora, a u više dokumenata navodi se da je jedan od ciljeva “stavljanje tačke na poslovanje United medie i SBB”. U tom kontekstu pominju se i “urušavanje” SBB i njegovo “potiskivanje sa tržišta”. Vasilić je komentarišući ova saznanja rekla da u ugovorima Telekoma i Telenora ima mnogo spornih stvari.

„Po meni, ima mnogo spornih stvari u vezi sa tim ugovorom. Prvo je sporno – kako Telekom, kao državno preduzeće, može pravo korišćenja koje je dobilo od države da prenosi na treće lice? Ovim ugovorom Telekom prenosi na Telenor svoje pravo korišćenja, jer Telekom nema svojinu nad telekomunikacionim mrežama i ne može to pravo korišćenja koje ima, da prenosi na treća lice bez dozvole države, ali i Direkcije za imovinu Republike Srbije. Po meni to treba prvo raspraviti, to – da li je Telekom mogao, kao nosilac prava korišćenja a ne svojine, da raspolaže svojinom i davanjem na korišćenje telekomunikacionih mreža drugim licima kao što je Telenor. Sve ono drugo što se odnosi na sam ugovor – na konkurenciju, na korupciju, na način zaključenja ugovora netransparentnim putem – sve to stoji u ugovoru i to mora da se utvrdi“, istakla je.

Rekla je da to prvo Vlada treba da utvrdi – da li je Telekom državno preduzeće, onda ako jeste, a ona ističe da jeste, Vlada treba da vidi na koji je način došlo do zaključenja ugovora, ko je dao Telekomu saglasnost…

„Morala je dati Vlada ili ministar ili bilo ko na tom nivou – morali su dati saglasnost da Telekom može takav ugovor da zaključi, jer se radi o javnom dobru. Ako to ne uradi ni Vlada, ministri i niko, onda može tužilac – po prijavi za krivično delo. Jer raspolaganje državnom imovinom na taj način je nedozvoljeno“, ističe Vasilićeva.

Telekom ne upravlja državnom svojinom kao dobar domaćin

Ona je pojasnila da to što je Telekom akcionarsko društvo, uopšte, kako kaže, ne utiče na svojinu. Navodi da Telekom ima većinsku državnu svojinu upisanu u Registar.

„ Dvadeset odsto je samo privatnog kapitala. Prema tome, Telekom je državno preduzeće po svojini, a to kakav je oblik upisan po pitanju poslovanja – da li je društvo sa ograničenom odgovornošću ili akcionarkso društvo, to je druga priča. Ovde se radi o svojini nad telekomunikacionim sredstvima. Po tom osnovu, država je upisana kao 58 odsto vlasništva, s tim što Telekom ima 20 odsto vlasništva, a pošto je Telekom državno preduzeće, onda kažem da državnog vlasništva u Telekomu je 78 odsto. Ali nije bitno, bitno je da je većinsko, čak i sa 58 odsto – to je državno preduzeće“, kaže članica Saveta, koja podseća da to izjavljuju i premijerka i ministarka Mihajlović (da je državno preduzeće).

Vasilić kaže da, kao državno preduzeće, Telekom mora državnom svojinom da upravlja kao dobar domaćin, a to, prema njenoj oceni nije slučaj.

Navodi da je pregledala sporazum i da je videla način na koji se zaključuju ugovori i da su zaključivani kao da je u pitanju privatno preduzeće.

„Vlasnik Telekoma nije ni gospodin (Vladimir) Lučić ni Vučić, nego je državno preduzeće, a preduzeća koja su u državnoj svojini – mi, građani smo njihovi vlasnici, i Vlada u ime nas upravlja, odnosno kontroliše rad u ime nas, građana“, istakla je.

Da je Vlada čitala izveštaje Saveta ocene iz EU bi bile drugačije

Nakon Vasilićkinog istupa u javnosti u vezi sa Telekomom ranije, po pitanju ugovora sa Wireless mediom, potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović najavila je da će biti preispitan dosadašnji rad Saveta za borbu protiv korupcije i da će se to telo reformisati, a da će novi ljudi biti angažovani.

Komentarišući to, Vasilić navodi da je, pre te izjave, ministarka Mihajlović rekla da nije zadovoljna radom Vlade. Kada sam odgovarala na njene primedbe, ministarku sam upitala – zašto se ljuti na Savet kad i sama nije zadovoljna radom Vlade, kaže Vasilić i dodaje: „Ja ostajem kod toga da Vlada ne radi dobro i da može bolje“.

Vasilićeva kaže da su u Vladi pročitali poneki izveštaj Saveta, gde su predlagali kako da se bori protiv korupcije, onda izveštaji iz EU uopšte ne bi bili ovakvi.

„Govorili smo kroz izveštaje o hitnom donošenju propisa i nepravnoj državi, govorili smo o kriminalu, korupciji, pravosuđu koje je potpuno zavisno… I toga ništa ne bilo, samo da su pročitali naše izveštaje, a ja mislim da nisu. Što se tiče njih – da li će da nas smenjuju, to je njihova stvar. Znam da su pre nekoliko dana razmatrali naš predlog za novečlanove i da sam videla da će doći do predloga za dvojicu članova, čemu se radujemo. Jer nas je jako malo, skoro polovina od onog broja na koji imamo pravo po zakonu“, istakla je.

Na dnevnom redu tekuće sednice Skupštine Srbije je i autentično tumačenje Zakona o borbi protiv korupcije. Upitana kakva se izmena priprema, Vasilićeva pojašnjava da ne predlažu izmenu člana, nego autentično tumačenje. Po tom autentičnom tumačenju, o kom nije bilo javne rasprave, promeniće se situacija, jer će iz kontrole Agencije (za sprečavanje korupcije) izaći mnoga lica, objašnjava Vasilić. Oslobodiće se mnoga lica kontrole i to nam govori koliko vlast hoće da se bori protiv korupcije, jer najveća je korupcija kod tih lica, koja su izabrana na taj način koji ne podleže kontroli Agencije, zaključila je Jelisaveta Vasilić.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar