Foto: EPA-EFE/TATYANA ZENKOVICH; TANJUG/ RADE PRELIĆ;Shutterstock

Rusija se na velika vrata vratila u Srbiju, ako ikada iz nje i odlazila. Nakon blagog pokušaja distanciranja po izbijanju rata u Ukrajini, vaganja srpskih vlasti da li uvesti sankcije ili ne, izbegavanja sastanaka na najvišem nivou sa ruskim liderima, pravdanja pričom o poštovanju Međunarodnog prava i poruka da mi nećemo biti kao oni koji su nama devedesetih “zabili nož u leđa”, Beograd je ponovo pao u čvrst zagrljaj Moskve. Da je posle novog zagrljaja pao i “poljubac” može se zaključiti iz zahvalnosti koju su predsednik i premijerka Srbije uputili ruskim tajnim službama koje su ih, kako tvrde, obavestile šta opozicija sprema na ulicama prestonice.

Beograd je prethodne večeri bio poprište velikog obračuna. S jedne strane bili su građani, predvođeni opozicionim prvacima, revoltirani izbornom krađom i prekrajanjem njihove volje, a sa druge strane bila je vlast sa svojim represivnim aparatom. Policija, koja je očigledno bila spremna i obaveštena šta građani spremaju, čekala je samo mig, odnosno komandu da krene na okupljene ljude. U tom jurišu nije bilo milosti – svako ko se našao na putu ljudi pod oklopima dobio je pendrek (preko leđa, po ruci, po glavi…).

PROČITAJTE JOŠ...

A kako je došlo do tako hitre rekacije i kako su policajci stigli pre opozicije u zgradu Skupštine grada Beograda?

Da je stigla pomoć od “stranih službi” prvo je potvrdio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je u svom obraćanju, nakon što su protesti eskalirali, rekao da su danima upozoravali inostrani faktor, a da su se mnogi pravili naivni i nisu želeli ni da čuju i vide šta se događa.

„Hvala onim stranim službama koje su jasno stavile do znanja da znaju šta se priprema i davale podatke našim obaveštajnim službama koje su pravoremeno reagovali i tačno znali šta pripremaju“, rekao je Vučić.
Daleko konkretnija bila je premijerka Srbije Ana Brnabić koja se zahvalila ruskoj službi.

„To verovatno neće biti popularno ovima sa Zapada, ali ja posebno večeras osećam da je važno stati u odbranu Srbije i da se zahvalim ruskim službama bezbednosti koje su imale te informacije i koje su ih podelili sa nama“, izjavila je Brnabić.

„Evropska unija mora da reaguje“

Ovakve poruke i priča o saradnji sa ruskim službama nije prošla neopaženo ni u Evropskoj uniji, što za naš portal potvrđuje poslanik Evropskog parlamenta Klemen Grošelj, koji je bio šef posmatračke misije EP na izborima u Srbiji.

Podsetimo, Grošelj je u intervjuu koji je nedavno dao portalu Nova.rs istakao da će Evropska unija morati da reaguje ukoliko protesti eskaliraju, a kako se to desilo, on više nema dilemu:

“Ovo je taj trenutak. Evropske političke snage bi morale malo ozbiljnije da sagledaju sve političke poruke koje dolaze iz Beograda. To je važno zbog budućeg odnosa sa Srbijom. Znam da među državama članica EU postoje različita stanovišta oko toga, ali mislim veoma je jasno šta se sada u Srbiji događa, a sad je Brisel na potezu. Unija mora da jasno definiše svoje političke odnose sa Srbijom”, objašnjava Grošelj.

Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs

On dodaje da je politički vrh iz Beograda stavio jasno do znanja kakva je priroda njihovog odnosa sa Rusijom i kakvu saradnju imaju sa tamošnjim obaveštajnim službama.

“To je nešto što je veoma važno za EU. Sve što je rečeno, pa i jutrošnji sastanak predsednika Srbije sa ruskim ambasadorom, sve su to političke poruke upućene nama. Sad je na Evropskoj komisiji i zemljama članicama da procene kakva je to sad promena u politici Srbije i kako to funkcioniše kroz kontekst pregovora o pristupanju”, podvlači Grošelj.

„Bezbednost Srbije je u rukuma ruskih službi“

S druge bivši ambasador naše države u Belorusiji, Srećko Đukić, ističe da je ovo signal da je bezbednost Srbije u rukama ruskih službi.

“Ta komponenta jača u srpskoj politici. Ovi sastanci, reči premijerke, kao i ponašanje aktera na političkoj sceni govori tome u prilog. Ovo možda bude i odlučujući zaokret Srbije koja je u ovom momentu, moguće, spremna da ovo izvede kako bi sredila unutrašnju situaciju, ali i stvari vezane za Kosovo”, kaže Đukić.

Iskusni diplomata smatra da vlast koristi poređenja sa Majdanom i događajima u Beogradu kako bi izazvali strah i ozbiljili unutrašnju političku scenu.

“Veoma dugo Zapad i EU odlažu određene poteze prema Srbiji. Možda je sad vreme da se neke stvari stave na dnevni red, a ima ih prilično. Pre svega, tu je pitanje statusa Srbije u pregovorima sa EU. Verujem da će ostati na evropskom putu, ali može da se vrlo lako dogodi da joj oduzmu mnoge atribute i da to bude samo formalna stvar”, upozorava Đukić.

Ponavlja se slučaj Lukašenko – ovog puta u Srbiji

Evroposlanik Kleme Grošelj, komentarišući proteste ispred Skupštine grada Beograda, rekao je da mu je jasno da je bilo “ubačenih elemenata” i da je na delu pokušaja skretanja priče sa izbora na priču o navodnoj destabilizaciji države.

“S jedne strane to je bilo organizovano od strane vladajuće političke grupacije. Videlo se to na nekim snimcima da su tu bili provokatori. To su kasnije iskoristili kako bi gonili opoziciju s pričom da žele da destabilizuju zemlju. Pretpostavljam da na taj način pokušavaju da promene diskurs i da se, umesto priče o onome što ese dogodilo na izborima, govori o destabilizaciji zemlje. Ovde se koristi isti rečnik kao što je upotrebljavao Aleksandar Lukašenkom u Belorusiji. Nadam se da će barem većina ljudi u EU razumeti šta se desilo”, poručuje Grošelj.

Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

A ako EU bude razumela događaje, to bi moglo da bude prilično opasno, upozorava Srećko Đukić.

“Mi ćemo u tom slučaju biti strana koja će pretrpeti neke kazne. Ruske službe prilično dugo imaju veoma snažan uticaj na ono što se događa u Srbiji. Za njihovu politiku ovo je pogodno tlo i zato nije iznenađujuće što ruske službe vrše funkciju domaćih”, pojašanjva Đukić.

Napadi na strane posmatrače neće promeniti izveštaj o izborima

Govoreći o napadima predsednika Srbije Aleksandra Vučića na strane posmatrače, koji su ukazali na izborne nepravilnosti, Grošelj je napomenuo da je reč o ličnim diskreditacijama i da iza toga stoji namera da se strani posmatrači u javnosti predstave u lošem svetlu.

“Te diskreditacije ništa ne menjaju. Reč je izveštaju koji su izradili ODIHR, Evropski parlament i parlamentarna skupština Saveta Evrope. Sa diskreditacijom dve ili tri osobe to neće promeniti ništa”, zaključuje ovaj evroprlamentarac u razgovoru za Nova.rs.

BONUS VIDEO:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare