Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Srbija je nedavno donela paradoksalnu odluku da uvede sankcije Belorusiji zbog umešanosti u rusku invaziju na Ukrajinu, ali ne i Ruskoj Federaciji, koja je tačno pre tri meseca započela agresiju na Ukrajinu. Sagovornici “Nove” smatraju da Beograd na ovaj način pokušava da kupi vreme kod zapadnih partnera, da je reč o neiskrenom odnosu, te da će zbog svega toga, čak i ako uvedemo sankcije Rusiji, kao posledica ostati trajno nepoverenje.

Pre četiri dana objavljeno je i da se Srbija pridružila novim sankcijama prema Belorusiji, ovog puta zbog umešanosti u invaziju na Ukrajinu. Ova vest možda i ne bi toliko bila iznenađujuća, da je Beograd uveo sankcije Rusiji, koja je 24. februara započela agresiju Ukrajinu. Od tada je život izgubilo na hiljade ljudi, a milioni Ukrajinaca su bili primorani da napuste svoje domove. Država je razrušena, a deo nje okupiran.

Uprkos tome, Srbija i dalje odbija da uvede restriktivne mere prema Moskvi, a sankcije uvodi glavnom pomagaču Belorusiji, čije se vojne snage ne nalaze na ukrajinskoj teritoriji.

U pitanju je Odluka Saveta EU koja je doneta 8. aprila. Dve nedelje kasnije, 22. aprila, na sajtu Saveta objavljeno je da su se sa ovom odlukom uskladile Srbija, Albanija, Crna Gora, Severna Makedonija i Bosna i Hercegovina. Kako je navedeno u obrazloženju, na ovaj način uvedene su sektorske restriktivne mere beloruskom finansijskom i transportnom sistemu kao reakcija na uključenost Belorusije u rusku agresiju na Ukrajinu.

Srećko Đukić, diplomata i bivši srpski ambasador u Belorusiji, navodi za “Novu” da je očito reč o neiskrenim odnosima, ako se uzme u obzir taj trougao Beograd – Minsk – Moskva.

“Uvode se sankcije slabijem, a jačam se gleda kroz prste. Isti povod, a dva različita ponašanja Beograda. Lično mislim da srpska vlast kupuje vreme. Ona je u tome dokazani majstor u odnosu na međunarodnu zajednicu i njoj je uvek potrebno neko dopunsko vreme da bi donela neku odluku”, ističe Đukić.

On kaže da za njega nije neočekivano što je Srbija uvela sankcije Belorusiji, iako sa zakašnjenjem, zbog vrlo prisnih odnosa Beograda i Minska, odnosno Aleksandra Vučića i Aleksandra Lukašenka.

Srećko Đukić, bivši ambasador u Belorusiji
Srećko Đukić Foto: N1

Belorusija je uz kraće prekide već duže vreme pod sankcijama Srbije, a bila je čak i onda kada je Lukašneko dobio orden od tadašnjeg srpskog predsednika Tomislava Nikolića. Takođe, kada je Srbije prethodni put uvele restriktivne mere prema Minsku, premijerka Ana Brnabić je izjavila da se nada da nam to Lukašenko neće zameriti.

Upitan da li će Beograd na kraju uvesti sankcije Rusiji, Đukić kaže da ako Srbija ne želi sankcije Rusiji, onda će EU biti prinuđena da sankcioniše Srbiju.

“Srbija ne može ostati u najboljem položaju u odnosu na sve članice EU, u odnosu na kandidate na članstvo u EU, u odnosu na one koji pretenduju da budu kandidati. Mislim da je taj stav neodrživ u kratkoročnoj perspektivi”, zaključuje on.

Vladimir Međak, Vladimir Medjak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji
Vladimir Međak Foto: N1

Odluku da uvede sankcije Belorusiji zbog Ukrajine, a ne i Rusiji, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak vidi kao pokušaj polu – mere.

“To je kupovina vremena i odlaganje uvođenje sankcija Rusiji. Paradoksalno je da uvodiš sankcije Belorusiji koja je u tom sukobu tu ipak sekundarna, a Rusiji ne uvodiš”, smatra Međak.

On za list “Nova” kaže da je Srbija već odavno trebalo da uvede sankcije Ruskoj Federaciji i da kasnimo.

“Čak i ako budemo uveli, ostaće jedno veliko nepoverenje prema Srbiji. To će biti shvaćeno kao nešto što smo morali, a da mi to zaista ne mislimo da treba. Narušeno je poverenje, a mi hoćemo da uđemo u jednu političku zajednicu. Mi ćemo se verovatno opredeliti da uđemo u EU, ali nas verovatno neće biti poverenja kao u ostale”, zaključuje Međak.

Inače, Srbija je uz BiH jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji. U Ujedinjenim nacijama Srbija je glasala za rezoluciju u kojoj se osuđuje agresija Rusije na Ukrajinu, kao i za izbacivanje Rusije iz Saveta UN za ljudska prava.

Zemlje jadransko-jonske regije, među kojima i Srbija, nedavno su na godišnjem sastanku u Tirani usvojile deklaraciju u kojoj su invaziju Rusije na Ukrajinu nazvale „nezakonitom i neopravdanom agresijom“ te izrazile predanost „suverenitetu, nezavisnosti, te jedinstvu i teritorijalnom integritetu“ Ukrajine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bismo živeli desetostruko bolje ukoliko bi Srbija uvela sankcije, ali da se to neće desiti jer smo „samostalna i nezavisna zemlja“. On je naveo da će se Srbija boriti da što duže istraje u politici da ne uvede sankcije Rusiji, ali je naglasio da je šteta koju zbog toga trpi ogromna.

BONUS VIDEO Bojan Pajtić o premijerkinim odvrnutim sijalicama i (ne)izvesnim sankcijama Rusiji

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare