Proglas konferencija Foto:printscreen/Medija centar Beograd

"Proglas se nikada nije zalagao za pasivan bojkot već je strategija bila da se pretnjom aktivnim otporom i građanskom neposlušnošću koja dolazi od strane ujedinjene opozicije i civilnog društva dobiju što bolji uslovi, a pre svega onemogući ponovoljena masovna migracija birača", kaže za Danas Filip Ejdus, profesor Fakulteta političkih nauka i jedan od inicijatora ProGlasa.

Nakon toga bi se onda uložio zajednički napor koji bi doveo do pobede u Beogradu, dodaje.

„Ta strategija je davala rezultate, ali se od nje odustalo pre nego što su uslovi poboljšani i to na način koji je doveo do razbijanja jedinstvenog opozicionog fronta. Sada se nažalost nalazimo između dva podjednako loša izbora, a to su izlazak samo dela opozicije na izbore sa jedne strane i pasivan bojkot drugog dela opozicije sa druge strane. Ako se neki kolektivni razum ne pojavi u poslednjem trenutku, plašim se da će loše proći i jedni i drugi“, zaključuje sagovornik Danasa.

Komentarišući podeljenost opozicije i raspad Srbija protiv nasilja, zbog nesaglasja oko toga da li bi trebalo bojkotovati izbore ili ne, glumica Svetlana Bojković, takođe inicijatorka ProGlasa, kaže za Danas da se ta organizacija borila za ispunjavanje uslova za fer i demokratske izbore.

„Za ispunjavanje svih uslova, ali svih“, ističe ona za Danas.

Kako naglašava, tome nema šta da doda.

„ProGlas je već izrazio svoj stav“, zaključuje Svetlana Bojković.

Prema rečima Miodraga Jovanovića, profesora Pravnog fakulteta u Beogradu, ProGlas je svoj stav izneo na poslednjoj konferenciji za novinare i jasno naglasio da ključni uslovi za održavanje iole fer i poštenih izbora nisu ispunjeni i da je malo verovatno, ako ne i nemoguće, to učiniti do 2. juna.

„Politički akteri koji su doneli odluku da učestvuju na izborima u javnosti daju izjave da nisu odustali od ispunjenja druga dva ključna uslova – sređivanja i kontrole biračkog spiska i uravnoteženijeg medijskog izveštavanja, bar javnog servisa. Dakle, na njima je da javnost uvere u nekom trenutku – a krajnji je onaj kad se zakonski može povući izborna lista – da je vlast učinila neophodne korake i temeljno poboljšala uslove za izlazak na izbore“, ističe sagovornik Danasa.

U suprotnom će se dovesti u pitanje smislenost i iskrenost svih pređašnjih akcija u kojima su učestvovali, uključujući i zahtev Ustavnom sudu da se izbori od 17. decembra ponište zbog sistemskih neregularnosti, dodaje.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare