Oglas

Srdjan_Majstorovic_05_Milica_Vuckovic_b
Srđan Majstorović Foto:FoNet/Milica Vučković

INTERVJU Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike: Od EU smo udaljeni koliko i od uređene države

06. apr. 2026. 07:04

Mi u Srbiji smo od članstva u Evropskoj danas onoliko daleko koliko smo udaljeni od demokratske i uređene države, a Srbija je danas u lošijem stanju nego pre dvanest godina kada su počeli pregovori o pristupanju, kaže za „Novu“ Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike.

Oglas

Upozorava da režim flagrantnim kršenjima autonomije univerziteta gura zemlju ka mogućnosti da Brisel u pregovorima ponovo otvori poglavlja o nauci i obrazovanju.

Majstorović objašnjava kako bi sve Evropska unija mogla da reaguje na najnovije nasilje u Srbiji tokom izbornog dana, ali i prilikom upada policije na Univerzitet u Beogradu. Procenjuje i kako će se odvijati rasprava unutar Evropske narodne partije (EPP), najjače evropske političke grupacije o statusu SNS.

Kako se u institucijama EU gleda na sve ono što se dešava na ulicama Srbije, bilo da je u pitanju nasilje tokom izbornog dana ili upad policije u Rektorat u Beogradu i sva medijska manipulacija koja je prati?

Za razliku od ranijih reagovanja, reakcije predstavnika EU, uključujući i komesarku Kos, ovoga puta su bile prilično jasne u osudi nasilja koje je indukovano od strane režima tokom izbornog procesa, kao i prilikom grubog kršenja autonomije univerziteta. Porast nasilja od strane režima prema neistomišljenicima, fašističke falange koje prebijaju i muče novinare, manipulacije režima pre i tokom izbornog dana, toliko su postale neskrivene da nije postojala mogućnost da EU ne reaguje. Slično je i u slučaju upada policije u rektorat Beogradskog Univerziteta. Autonomija univerziteta jedna je od ključnih evropskih tekovina koja počiva na vekovnoj borbi nauke zasnovane na činjenicama i kritičkoj misli sa autokratskim i teokratskim režimima zasnovanim na sili i dogmi. Zato se na ovaj flagrantan čin kršenja autonomije gleda sa posebnom zabrinutošću, i izuzetno je važno da EU osudi ovaj čin, kao i da evropski univerziteti iskažu svoju solidarnost sa kolegama u Beogradu.

Srdjan Majstorovic
Srđan Majstorović Foto:Medija centar Beograd

Na koji način oni mogu da reaguju na sve ono što se dešava u Srbiji?

EU ima mehanizme da reaguje u ovakvim situacijama. Neke države članice su pokrenule inicijativu da se razmotri suspenzija finansijske podrške u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, odnosno preusmeravanje ovih sredstava na projekte namenjene podršci građanima Srbije. Da podsetim, Švedska je značajano redukovala svoju bilateralnu pomoć i preusmerila je ka građanskim udruženjima, nije isključeno da će još neke članice slediti ovaj primer. Jedan od mogućih načina reagovanja EU je i ponovno otvaranje poglavlja koja su privremeno zatvorena u pristupnim pregovorima, a koja se bave temama iz oblasti nauke i obrazovanja. To bi bilo prvi put u istoriji da se nešto tako desi. Nažalost, režim svojom neodgovornom politikom prema univerzitetima i studentima gura zemlju i ka toj mogućnosti. EU ima mogućnost uvođenja i ciljanih, personalnih sankcija prema pojedincima koji krše osnovna ljudska prava. Napokon, u slučaju konstantnog i kontinuiranog kršenja demokratskih principa, kao krajnja mera moguća je i zvanična suspenzija pristupnih pregovora.

Poslanici Evropske zelene stranke su čak zatražili od Evropske narodne partije, čiji je član Srpska napredna stranka, da pozovu na odgovornost direktno Aleksandra Vučića. Da li bi takvi pozivi i i inicijative mogli da imaju efekta?

EPP je značajno promenila ton u odnosima sa SNS. U prethodnih godinu dana svedočili smo izjavama predsednika EPP Manfreda Vebera da „nisu slepi na ono što se dešava u Srbiji“ u vezi sa pogoršanjem stanja demokratije. Davor Ivo Štir je direktno osudio nasilje u Srbiji. Veliko je nezadovoljstvo unutar ove grupacije i stavom režima u Beogradu u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu i nedoslednim pridruživanjem Srbije odlukama EU u oblasti spoljne politike i bezbednosti. U ostalom, EPP trenutno razmatra status SNS kao svoje pridružene članice. Očigledno je da postoji nezadovoljstvo i određena neprijatnost što je svojevremeno doneta, ispostaviće se pogrešna odluka o prijemu ove stranke u EPP. U takvim okolnostima EPP se nalazi razapeta između dve opcije – suspenzija ili izbacivanje SNS i priznavanje svoje greške, čime bi se pokazala politička hrabrost i demonstrirala odgovorna politika; ili zadržavanje SNS u svojim redovima i pokušaj da se utiče na promenu politike režima u Beogradu, čime bi se demonstrirala neprihvatljiva doza naivnosti.

Koliko su, prema vašim informacijama, jaka “leđa” koja Vučić ima u EPP? Da li se može desiti da SNS bude suspendovana ili možda čak i izbačena iz EPP?

Na odluku EPP najveći uticaj će imati procena o odnosu koristi i troškova ove grupacije eventualnom suspenzijom ili izbacivanjem SNS. Kao što sam napomenuo, izbor će biti između politike odgovornosti i otklona od stranke koja evidentno krši sve principe i vrednosti na kojima počiva EPP; i politike pragmatizma zasnovanog na naivnoj ideji da je SNS i dalje moguće „promeniti.“ Suspenzijom ili izbacivanjem, EPP se lišava balasta pridružene članice koja šteti imidžu najveće evropske političke grupacije, dok bi neka blaža mera značila da EPP i dalje računa na autokratski režim koji je neiskren i korumpiran, ali je njihov.

U Srbiji se možda više nego ranije prate izbori u Mađarskoj koji treba da se održe za dve nedelje. Da li bi poraz Viktora Orbana uzdrmao režim Aleksandra Vučića s obzirom na blisku saradnju dvojice političara i uverenje da je Orban jedan od političara koji čuva leđa Vučiću u EU?

Nezahvalno je prognozirati imajući u vidu da je način raspodele mandata prilično komplikovan i ne mora da odražava trenutno raspoloženje građana predstavljeno u istraživanjima javnog mnjenja. Porazom Orbana, režim ostaje bez ključnog partnera i promotera unutar EU. Mađarska je duži niz godina promovisla režim u Beogradu kao najvažnijeg kandidata koji zaslužuje instant članstvo u EU. Razlozi tome su daleko od bilo kakvog altruizma Viktora Orbana. Motiv je u sličnosti autokratskih režima koji su u suštini antidemokratski i antievropski. Takav „saveznik“ Srbiji nanosi više štete nego koristi na međunarodnom planu, a na unutrašnjem planu doprinosi glasovima određenog dela mađarske manjine u Srbiji u korist režima. Nadam se promeni u Mađarskoj koja će voditi saradnji između dve zemlje zasnovanoj na zdravijim osnovama nego što je to bio slučaj u poslednjih četrnaest godina.

Izveštaji institucija EU o Srbiji tokom prošle godine su bili izuzetno kritični, najlošiji u poslednjih nekoliko godina, a stiče se utisak da se stanje od tada još dodatno pogoršalo. EU je za Mrdićeve zakone rekla da su korak unazad. Koliko smo mi još napravili takvih koraka unazad i koliko smo uopšte danas daleko od članstva u EU?

Srbija je danas u lošijem stanju nego pre dvanest godina kada su počeli pregovori o pristupanju EU. Oštri izveštaji su realan odraz trenutnog stanja koje je posledica namere režima da sistemski uništi demokratiju u Srbiji. Razorene institucije, zarobljeni mediji, lojalisti koji upravljaju sektorom bezbednosti, kontrolisano pravosuđe, organizovani kriminal, nasilje prema neistomišljenicima, to je deo zaostavštine ovog režima koji je vidljiv golim okom. Posledice na političku kulturu i percepciju države i vlade od strane građana će biti dugoročnije, i njima će morati da se bave budući naraštaji. Svi ugledni međunarodni indeksi ukazuju na dramatičan pad Srbije na lestvicama merenja slobode medija, demokratije, korupcije… Svet ukazuje koliko smo danas daleko od normalne demokratske države zasnovane na principima koji su sadržani u našem Ustavu i zakonima. Tako da bi najkraći odgovor na vaše pitanje bio – od članstva u EU smo danas onoliko daleko koliko smo udaljeni od demokratske i uređene Srbije.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare