Foto:EPA/MAURIZIO BRAMBATTI; Fransis Fukujama

Američki politikolog, ekonomista i pisac Fransis Fukujama, jedan je od potpisnika apela više stotina intelektualaca protiv urušavanja demokratije u Srbiji i zaštitu beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju. Za Glas Amerike, ovaj ugledni profesor obrazlaže zbog čega je podržao taj institut.

„Imam mnogo prijatelja u Srbiji i jedan od njih mi je skrenuo pažnju na ovaj problem, i onda sam se raspitao i svi su mi rekli da je to veoma ozbiljno pitanje akademske slobode i znak autoritarnih tendencija u srpskoj vladi. Bilo mi je drago da uradim sve što mogu da ih podržim“, naveo je Fukujama u razgovoru za Srpski servis Glasa Amerike.

On je rekao da, na žalost, pod predsednikom (Aleksandrom) Vučićem, zemlja se prilično postojano kreće u autoritarnom smeru i da misli da je počeo da koristi krizu, izazvanu kovidom 19 kao način da poveća svoju izvršnu vlast, isto kao Viktor Orban i neki drugi lideri u regionu.

„U nekom momentu… ili možda smo već došli do te tačke, gde će svaka ideja o članstvu u EU biti nemoguća, jer je EU zasnovana na sistemu vrednosti, koji ne podržava ili ne personifikuje trenutni režim u Beogradu“, istakao je Fukujama.

On je naveo da će Srbija definitivno ći sporije ka EU, te ima više razloga za to. Fukujama smatra da Vlada ne želi da uradi stvari kako bi ispunila kriterijume za pristup i da će se proces usporiti, možda zaustaviti ili čak krenuti unazad.

„Mislim da Srbija igra dvostruku igru. Želi da predstavi zapadnoj javnosti, Briselu i Berlinu i drugim prestonicama da je i dalje na putu ka članstvu u EU, ali i produbljuje saradnju sa Rusijom i sa Kinom. U stvari, raniji napori da se ostane na strani Zapada, su način da se izbegne kritika sa Zapada“, rekao je on.

„Otpor Beograda i Prištine za rešenje kosovskog problema“

Fukujama je istakao da u slučaju Severne Makedonije, možete biti vrlo kritični prema Evropi, jer je to zemlja koja je uložila ozbiljan napor da reformiše vladu, sprovodi dobru politiku i načinila je velike žrtve da bi promenila ime i postigla dogovor sa Grčkom, a onda joj je predsednik (Francuske, prim. aut) Makron zalupio vrata u lice. Sa druge strane, ne misli da je Srbija iskrena, niti da je uradila ništa nalik onome što je Severna Makedonija učinila, pa ne misli da za usporavanje procesa prijema može da se okrivi EU.

Fukujama sumnja i da će uskoro biti rešen problem Kosova, dodajući da mu se čini da i sa strane Beograda i sa strane Prištine – postoji otpor tome.

Fridom Haus je nedavno objavio izveštaj u kojem navodi da su i Srbija i Crna Gora hibridni režimi. Upitan kako Srbija i Crna Gora mogu da slede svoj put ka Evropskoj uniji sa takvom ocenom o padu u upravi, slobodi govora i medija, pravosuđa i izbora, Fukujama je naveo da misli da ne mogu.

„Mislim da je jedan od problema koje je EU imala što je pustila druge zemlje iz regiona kao što su Bugarska i Rumunija, da nazaduju nakon što su primljene. Nivo korupcije je počeo da raste, a deo razloga što u EU postoji nespremnost za dalje proširenje jeste, po meni, osećanje da su prerano primili nekim zemlje. A kada imate zemlju koja ni ne deluje posebno zainteresovano da uđe u Uniju ili ne sprovodi neophodne reforme, to nema smisla sa evropskog stanovišta“, dodao je on za Glas Amerike.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare