Foto: TANJUG/ MINISTARSTVO ODBRANE I VOJSKA SRBIJE, Goran Srdanov/Nova.rs

Ideja predsednika države Aleksandra Vučića da vojska treba da ima 5.000 specijalaca gotovo izvesno neće ugledati svetlost dana. Stručnjaci iz oblasti odbrane tvrde da ovakav projekat gotovo izvesno neće biti realizovan, da je preskup, nerealan i u službi marketinga vlasti. Država "muku muči" i sa redovnim sastavom, a cilj da čak četvrtina od ukupnog broja vojnika bude u sastavu specijalnih jedinica, nije nešto čemu teže ni mnogo stabilnije i finansijski moćnije zemlje koje imaju savremeniju i jaču vojsku.

Na osnovu odluke predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je i vrhovni komandant oružanih snaga, Ministarstvo odbrane i Vojska raspisali su konkurs za prijem novih pripadnika u 63. padobransku brigadu, 72. brigadu za specijalne operacije i Odred vojne policije specijalne namene „Kobre“.

Na konkurs mogu da se prijave mladići i devojke do 30 godina starosti, čak i ukoliko nisu služili vojni rok sa oružjem.

Foto: TANJUG/ MINISTARSTVO ODBRANE I VOJSKA SRBIJE

Za mnoge čudno, ishitreno i nejasno, budući da se otvara prostor za različita tumačenja – šta će Srbiji 5.000 specijalaca, kada nam vojska broji ukupno oko 20.000 vojnika. Iz računice se vidi da bi četvrtina vojnika „otpadala“ na specijalce, što je fenomen koji ne postoji u svetu.

Upravo je to jedna od najvećih dilema koju otvaraju stručnaci iz oblasti odbrane. Svi su saglasni u oceni da je nerealno, nepotrebno i preskupo da Srbija ima 5.000 visokoobučenih i specijalizovnaih vojnika koji mogu da odgovore na najveće psihozifičke napore.

Foto: TANJUG/ MINISTARSTVO ODBRANE I VOJSKA SRBIJE

Uz početnu platu od 200.000 dinara, garantovanu budućnost u državnoj službi, istovremeno se nameće pitanje da li bi takvi uslovi bili garant da su država i njen vrh stvorili kastu koja im je lično zahvalna i odgovorna za takvo angažovanje.

Sagovornici Nove ne isključuju mogućnost da se tako formira i pretorijanska garda, bliska vlasti koja je parafirala odluku za platu od 200.000 dinara, ali napominju da je ceo projekat unapred neuspešan i predodređen da propadne pre formiranja bilo kog bataljona ili brigade.

Novica Antić iz Vojnog sindikata Srbije tvrdi da je gotovo nemoguće sakupiti 5.000 za rad u specijalnim jedinicama, te da na delu marketinški nego promišljen potez.

Novica Antić Foto:Aleksandra Petrović/Nova.rs

“Meni je jasno odakle dolazi cela ta priča, iz koje kuhinje. Postoji jedna grupa generala, na čelu sa generalom Stuparom, koja konstantno plasira celu tu priču. Svi bismo mi voleli da imamo 5.000 dobro plaćenih, osposobljenih i spremnih, ali na osnovu činjeničnog stanja koje vlada, to je 99 odsto nemoguće da se izvede. Naša vojska ima problem sa redovnom popunom, što vam govori u kakvom se stanju nalaze naše jednice”, priča za Novu Antić.

Naš sagovornik objašnjava da samo natprosečno sposobni vojnici mogu da budu deo specijalnih jedinica. Prema rečima Antića, to uključuje iznad prosečnu motoriku, psihofizičke sposobnosti, te rigorozne provere na selektivnoj obuci. Zbog svega toga, sagovornik Nove tvrdi da je gotovo nemoguće u aktuelnoj situaciji prikupiti 5.000 ljudi za specijalne jedinice.

“U praksi to znači da na 100 kanditata, posle rigorozne provere, maksimalno ostane 30 odsto. Ako bismo mi teoretski imali odličan odzir na konkurs, morali bismo da imamo negde oko 25.000 prijavljenih kandata da bismo eventualno zadržali 5.000. To je nemoguće i nerealno”, objašnjava predstavnik Vojnog sindikata.

“Mi već sada imamo problem sa popunom i prilivom kadra, mladi oficiri napuštaju vojsku nakon završetka Vojne akademije. Ti mladi oficiri čak nemaju problem da plate troškove školovanja i da odu iz sistema. Vojskom nam rukovode penzioneri koji nemaju svest kako funkcioniše savremena vojska. Nerealno je imamo toliko specijalaca, praktično četvrtinu vojske bi činile specijalne jedinice. Mislim da je sve ovo čisto diletantska, moguće i marketinška priča”, zaključuje Antić.

Foto: Ministarstvo odbrane i vojske Srbije/ATAImages

Predsednik pokreta SRCE i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš kaže za Novu da je u pitanju isključivo marketing, da se u praksi cela priča oko specijalnih jedinica neće ostvariti.

“Radi se o nečemu što se neće ostvariti, jer Srbija nema potencijal za 5.000 specijalaca. U ovom trenutku nema ni ljudski potencijal, niti ekonomski ili organizacioni. Nijedna zemlja u Evropi nema 5.000 specijalaca. Sada je i njima teoretski jasno da to nije moguće. Ali, oni to ni ne planiraju, vidimo da se povlače, dok načelnik Generalštaba samo trepće Sada su i oni promenili priču da to neće biti za godinu dana kako je najavljeno, već za dve godine. Prvo su rekli biće 5.000 specijalaca, pa će biti 4.500 hiljade, pa tri faze i na kraju će biti jedna faza”, tvrdi Ponoš.

Zdravko Ponoš Foto:FoNet/Aleksandar Barda

Sagovornik Nove navodi da se iza svega krije marketing koji treba da odvuče pažnju javnosti sa toga da se Vučić sprema da prodaju Kosova.

“Cela priča oko specijalaca neće da zaživi, a sav taj marketing je skup. Em je glupo, em skupo, em ne radi. Čak I kada bi to sve skupa bilo moguće i da možemo da prikupimo 5.000 specijalaca i da postoje svi uslovi, to potpuno arbitrarno određivanje plata u jednom delu vojske dovodi do potpunog urušavanja sistema”, kaže Ponoš.

Na pitanje da li se na takav način stvara kasta vojnika koja zbog visoke plate i položaja može direktno da bude vezana za predsednika države, odnosno da se stvori neka vrsta pretorijanske grade, Ponoš naglašava da ne treba isključiti tu mogućnost.

“Ne treba to isključiti, ali on to ne može da uradi. Varijanta u kojoj specijalci imaju višestruku veću platu nego artiljerci, generali, lekari, IT stručnjaci, pokazuje samo koliko su oni spremni da razvale sistem. On misli da je razumevanje sistema to što je kao ministar odbrane znao da nabroji 10 kalibara. Bez obzira da li pravi pretorijansku gardu, marketing ili je stvarno mislio da može da napravi 5.000 specijalaca, on time direktno urušava vojni sistem”, zaključuje Ponoš.

Bonus video: Momir Stojanović i Davor Lukač o vojsci na administrativnoj liniji

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare