Otvaranje Beogradske bezbednosne konferencije Foto:FoNet/Aleksandar Barda

U poslednja tri meseca rat u Ukrajini dobio je drugačiji oblik, budući da se desio niz događaja koji potkrepljuju ovakvu tvrdnju: mogućnost nuklearnog rata, uvođenje mobilizacije ali i referenduma o pripanju ukrajinskih teritorija. O svemu na panelu "Napadnuta Ukrajina: Pogled iz Kijeva" govorili su učesnici na prvom u nizu događaja u okviru Beogradske bezbednosne konferencije.

Moderatorka panela „Napadnuta Ukrajina: Pogled iz Kijeva“ Iskra Kirova spomenula je da je u prethodna tri meseca počela mobiliizacija u Rusijii, da su održani referendumi o pripajanju Hersonske, Luganske i Donjecke oblasti, kao i to da se sve češće spominje mogućnost nuklearne opasnosti.

Panelistkinja Marria Zolkina rekla je da su Ukrajinci ujedinjeni u odbrani od agresije.

Otvaranje Beogradske bezbednosne konferencije Foto:FoNet/Aleksandar Barda

“Javno mnjenje je tako raspoloženo da 90 odsto Ukrajinaca veruje da će Ukrajina dobiti ovaj rat. Cena pobede biće velika, znamo da će iza toga da se krije veliko stradanje naših građana, te da će biti uništena imovina, ali neće biti drugog načina da dobije ovaj rat. Sada se intenzivno energetski potencijali, građevine, ali mi ćemo odgovoriti”, rekla je Zolkina.

Istraživač Mykhailo Samus istakao da je da Rusija spominje mogućnost nuklearnog sukoba zbog toga što su potpunosti izgubili borbu na terenu.

„Ukrajinci su porazili profesionalnu rusku armiju, takvo je trenutno stanje. Sada se regrutuju kriminalci, obični ljudi nisu vojnici. Ovo je trenutno stanje na frontu, pred zimu. Putin sada želi da zaustavi napredovanje ukrajinske vojske kako bi sprečili našu vojsku da oslobodi zemlju”, naveo je on.

Alexandra Prokopenko rekla je da se taktika koju sada vidimo na terenu primenjivala godinama unazad, te da je SSSR koristio upravo koristio iste metode ranije.

“Koristila se silu i tada, a i tada se radilo na tome da se veruje u propagandu. Brojni ljudi su deportovani, a veliki broj aktivista i građana Ukrajine su u opasnosti na okupiranim teritorijama.”, kazala je ona.

Sve panele možete pratiti online preko sledećeg linka.

Podsetimo, Beogradska bezbednosna konferencija počela je danas u devet sati u hotelu Hajat, a tokom dva dana panelisti će razgovarati o brojnim temama poput ljudskih prava, rata u Ukrajini, budućnosti Evropske unije, energetske diverzifikacije…

Konferenciju su svečano otvorili direktor Centra za bezbednosnu politiku Igor Bandović i poznata novinarka i dopisnica Amanda Kokli.

Igor Bandović Foto:Goran Srdanov/Nova.rs

Beogradska bezbednosna konferencija (BSC), najveća konferencija o spoljnoj politici i bezbednosti na Zapadnom Balkanu, održaće se 27. i 28. oktobra 2022. godine u hotelu Hajat u Beogradu, u organizaciji Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP), pod nazivom „Autoritarizam kao uzrok rata i dužnost da se odupremo“.

Na konferenciji će između ostalih govoriti i Jovana Marović, potpredsednica Vlade Crne Gore za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarka evropskih poslova, Besnik Bislimi, zamenik premijera Kosova, Odeta Barbuluši, savetnica premijera Albanije, poslanici Evropskog parlamenta Katalin Čeh i Klemen Grošelj, Nils Muižnieks, regionalni direktor za Evropu Amnesty International, Nikola Dimitrov, bivši minister spoljnih poslova Severne Makedonije.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar