Zbog smanjenog obuhvata obaveznom vakcinacijom, u Srbiju se „vratio“ veliki kašalj (pertusis), a pedijatri i epidemiolozi upozoravaju da se spremimo za još jednu epidemiju, malih boginja - morbila. Ovo opasno virusno oboljenje, koje po najmlađe može biti fatalno, već bukti u dve susedne zemlje, u kojima je procenat vakcinisane dece približno isti kao u našoj državi.

U Rumuniji, u kojoj je procenat vakcinisanih MMR vakcinom oko 70 odsto, u decembru prošle godine proglašena je epidemija morbila. Takođe u Bosni i Hercegovini stanje je alarmantno, a najteže je u području Tuzle i Živinica, zbog sve većeg broja obolelih, mahom dece, koja nisu primila MMR.

Morbili Foto: Shutterstock

“Treba da budemo ozbiljno zabrinuti, ali bez dizanja panike, jer to ne vodi ničemu. Svakako bismo bili mnogo mirniji da imamo veći obuhvat vakcinom MMR među decom. U tuzlanskom kantonu u BiH i u većem delu Rumunije, proglašena je epidemija malih boginja. Rumuni imaju obuhvat prvom dozom od 78 odsto i drugom od 62 odsto. Takva je otprilike situacija i kod nas. Iz 2023. godine nemamo podatke koliko je dece vakcinisano, ali taj procenat sigurno ne prelazi 95 odsto, koliko bi trebalo da bude ako želimo da postignemo kolektivni imunitet. Moramo da shvatimo da su nam Rumunija, a tek BiH veoma blizu, da epidemija napreduje, a virusu pasoš ne treba“, objašnjava za Nova.rs predsednik Udruženja pedijatara Srbije prof. dr Georgios Konstantinidis, sa Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine u Novom Sadu.

Mora se izvršiti pritisak na društvo

Glavni razlog smanjenog obuhvata vakcinacijom i dalje je strah od autizma.

Morbili Foto: Shutterstock

„Roditelji koji ne vakcinišu decu MMR-o su sami zaštićeni. Oni su primili tu vakcinu kad su bili mali, ali ne žele sad da zaštite svoju decu. To je zaista strašno. Taj strah od autizma je neutemeljen i besmislen, ali se duboko ukorenio, iako je čovek koji je o tome prvi govorio ostao bez licence. Postoji obavezan kalendar imunizacije, ali sigurno 15 odsto naših građana ga ne poštuje. Nama je potrebno zdravstveno prosvećivanje i jedan dobronameran pritisak, koji bi morao da bude sinhron od strane čitavog društva i da traje tokom cele godine, a ne samo kad čujemo da je negde izbila epidemija. Treba nam sistematski pristup, koji bi podrazumevao davanje i kontrolu davanja vakcine, da se vodi stroga evidencija pri upisu u vrtiće i škole“, kaže prof. dr Konstantinidis.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

On smatra da treba prijaviti svakog roditelja koji ne poštuje zakon.

„Treba napisati prekršajnu prijavu, iako neki roditelji tuže posle državu, ali izgube proces, jer su prekršili zakon. Često se dešava da se procesi toliko odlažu da zastare, pa dok se borimo sa antivakserima, vraćaju nam se epidemije”, upozorava profesor Konstantinidis.

Iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd poslali su hitan dopis o vakcinaciji svim domovima zdravlja.

Foto: Shutterstock

„Epidemije koje su zavladale zemljama u okruženju su nam veoma blizu, a naš obuhvat MMR vakcinom je nedovoljan da nas spasi ovog virusa. Prosledili smo zato informaciju o epidemiološkoj situaciji u Rumuniji, svim domovima zdravlja, da vide da deca treba da se vakcinišu svim vakcinama iz kalendara i da je to obavezno. Prošle godine imali smo epidemiju morbila u Smederevu, a ne mora da znači da ćemo ove godine opet imati sreće, da se zaraza zadrži samo na lokalnom nivou. Jedini način da se zaštitimo je poziv roditeljima da dovedu dete u dom zdravlja da se vakciniše“, naglašava epidemiološkinja dr Ivana Begović Lazarević, načelnica jedinice za imunizacije u Zavodu.

Nismo ni blizu 95 odsto obuhvata

Ona ističe da je 2021. godine u Beogradu bilo 68,8 odsto dece vakcinisane MMR-om, a 2022. došlo je do blagog skoka, kada je registrovano oko 82 odsto vakcinisanih.

Pročitajte još:

„To nije ni blizu 95 odsto, a moramo doći do ovog procenta ako želimo kolektivni imunitet“, objašnjava dr Begović Lazarević.

Podsetimo, MMR vakcina štiti od od tri zarazne bolesti – malih boginja (morbila), zauški i rubeola.

Foto: Shutterstock

Prvu dozu MMR vakcine deca primaju sa 12 meseci, dok se druga doza prima pred polazak u školu. U našoj zemlji bila je proglašena epidemija 2017. godine, kada je zaraženo 5.800, a preminulo 15 ljudi, od kojih je čak 93 odsto bilо nеvаkcinisаnо, nеpоtpunо vаkcinisаnо ili sа nеpоznаtim vаkcinаlnim stаtusоm. U januaru i februaru prošle godine u Smederevu, gde je proglašena epidemija, blo je zaraženo gotovo 20 ljudi, među kojima je bilo najviše beba, male dece, ali i trudnica.

Ilustracija Foto:Shutterstock

U ovakvim situacijama, lekari savetuju da građani provere svoj vakcinalni status u domovima zdravlja. Ukoliko nije moguće da se proveri da li je osoba vakcinisana, onda se savetuje da urade antitela. Ako su antitela negativna, treba da se vakcinišu.

Naime, iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštili su da je 2023. u Evropi zabeleženo čak 45 puta više slučajeva morbila nego tokom cele 2022. godine. Oni su apelovali na države da pokrenu hitne kampanje imunizacije. U objavi SZO, dodaje se da je razlog za toliki broj slučajeva malih boginja sve niži nivo vakcinacije protiv izuzetno zaraznog virusa koji izaziva groznicu, kašalj, a u retkim slučajevima i zapaljenje pluća, mozga, pa čak i smrt.

***

BONUS VIDEO: Porodična epidemija morbila u Beogradu

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare