Panorama Beograda Goran Vesic sa lemurom na glavi i Splitska ulica u Beogradu
Foto:Vesna Lalić/Nova.rs/Google maps/Tanjug/Jadranka Ilić

Hrvatska, Zagrebačka, Splitska, Zadarska, Zagorska, Osiječka, samo su neke od ulica u Beogradu imenovane po hrvatskim toponima koje su otišle u istoriju, a sve po nalogu zamenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića. Ovim potezom, po oceni stručnjaka, aktuelna gradska vlast narušila je kosmopolitski i jugoslovenski duh glavnog grada Srbije, a time i pokušala da promeni njegovu suštinu.

Još prošle godine preimenovanje beogradskih ulica našlo se u žiži javnosti, kada je zamenik gradonačelnika Goran Vesić rešio da iz naziva ulica ukloni sve toponime koje podsećaju na bivšu državu, a njegova odluka nije baš naišla na odobravanje kod dela Beograđana imajući u vidu da su neki nazivi stariji od bivše države.

Vesićeve „seče“, svega što u imenima ulica podseća na bivšu Jugoslaviju, jedino su sačuvane Sarajevska i Mostarska petlja i to nakon što je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić morao da „obuzda“ zamenika gradonačelnika Beograda u njegovoj revizionističkoj nameri.

Pod plaštom priče da u Beogradu mogu ulicu da imaju „samo oni gradovi koji imaju Beogradsku ulicu“, Vesić je tako izmenio nazive na koje su stanovnici istih decenijama navikli da žive. Neki nazivi ulica po toponima Balkana tako se zovu još od kraja 19. veka.

To nije brisanje istorije, već poštovanje srpske istorije, tvrdio je tada Vesić i navodio da „Srbi nisu mazohisti pa da imaju Hrvatsku ulicu jer nigde u Hrvatskoj ne postoji Srpska ulica“. Osim Podgorice i Skoplja nijedan grad u bivšim jugoslovenskim republikama nema Beogradsku ulicu.

Međutim, za Vesića koji je tih dana pričao u medijima kako „nije normalno“ da Beograd ima Hrvatsku ili Zagrebačku ulicu, pale su već „prve žrtve“ u 2020. godini, pa je tako Zadarska preimenovana po Dobrici Ćosiću, a Hrvatska ulica u Kotežu dobila je novo ime Ulica Glinskih žrtava 1941.

Zagrebačka ulica postala je Ulica Koče Popovića, a Zagorska u Zemunu postala je Ulica Blagoja Jovovića, po imenu atentatora na ustaškog vođu Antu Pavelića.

Foto: Shutterstock

Među „hrvatskim“ ulicama u Beogradu čije je ime promenjeno su i Osiječka na Banovom brdu koja je postala Ulica Dragana Nikitovića, poznatog srpskog sportskog komentatora, zatim Hvarska ulica na Paliluli koja sada nosi ime po dugogodišnjem dopisniku „Politike“ iz Velike Britanije i SAD-a Miroslavu Radojčiću.

Beograd je ranije imao dve Splitske ulice u Zemunu i na Voždovcu, a danas nijednu. Ova u Zemunu je preimenovana u Apatinsku, a na Voždovcu je ulica imenovana po caru Justinijanu Prvom.

I Bjelovarska ulica na Voždovcu otišla je u istoriju i sada je posvećena prvom članu NUNS-a i novinaru Predragu Milojeviću.

Imun na ovu reviziju imena beogradskih ulica nije ostao ni kompozitor Vatroslav Lisinski iz Hrvatske koji je inače nemačkog i jevrejskog porekla. Njegova ulica imenovana je po Bogdanu Tirnaniću, novinaru i filmskom kritičaru.

Poslednje „žrtve“ Vesićeve akcije pale su pre dva dana kada je Riječka na Vračaru preimenovana u Ulicu kneginje Julije, a Ulica vojvode Hrvoja u Ulicu kneza Stracimira. Kornatska ulica na Paliluli je preimenovana u Ulicu Anrija Žamea, a Lošinjska na Zvezdari u ulicu velikog pisca Vladana Desnice.

Šibenička je preimenovana u ime majora Ive Fregla, pripadnika Jugoslovenske vojske slovenačkog porekla, a Ulica Ljudevita Posavskog na Voždovcu u Ulicu majora Aleksandra Mišića, sina vojvode Živojina Mišića.

Grafika:Slađana Đermanović/Nova.rs

Vlast pokušava da promeni suštinu Beograda

Istoričarka umetnosti Irina Subotić za Nova.rs ocenjuje kao skandalozan ovakav potez vlast u nameri da, kako kaže, promeni suštinu Beograda.

„Skandalozno je do koje mere ova vlast hoće da promeni suštinu Beograda, njegov kosmopolitski i jugoslovenski karakter, kao i sve ono što je činilo vrednost jednog divnog grada između dva rata, pa čak i do skorije prošlosti“, kaže Subotić za naš portal.

Irina Subotic na promociji knjige Maje Herman Sekulic
Irina Subotić na promociji knjige Maje Herman Sekulić Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs

Za istoričarku Radinu Vučetić ovo brisanje naziva ulica potvrđuje da „mi još uvek bolujemo od neizlečivog virusa“.

„U prvom talasu su etnički čistili ljude, u ovom talasu etnički čiste ulice, nama ostaje da strepimo da li će sledeći talas biti jači“, kaže Vučetić za Nova.rs.

Foto:Nemanja Jovanović

Bonus video – Goran Vesić o beogradskom metrou 

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare