Pristina Kosovo
Priština Kosovo Foto:N1

Uz obeležavanje godišnjice zločina počinjenog u selu Meja u blizini Đakovice 1999, na Kosovu se danas obeležava i Dan nestalih osoba.

Najviši prištinski zvaničnici – kosovska predsednica i premijer borave u SAD-u, odakle su u zasebnim saopštenjima još jednom optužili Srbiju za genocid. Sa druge strane, kao i prethodnih godina, ostali najviši prištinski zvaničnici odali su najpre poštu u Prištini, a potom i u selu Meja. Oglasio se i EULEX, poručivši i ove godine da će nastaviti da rade na pronalaženju i rasvetljavanju sudbine više od 1.600 nestalih osoba, dok je Fond za humanitarno pravo pozvao na otvaranje arhiva. Evropska unija i SAD pozivaju na veću saradnju Beograda i Prištine.

Obeležavanje Dana nestalih na Kosovu započeto je odavanjem počasti i polaganjem venaca na spomeniku nestalima ispred zgrade kosovske skupštine.

Pročitajte još:

Tamo su vence položili predsednik kosovske skupštine, Gljauk Konjufca, kosovska ministarka spoljnih poslova, Donika Gervala, poslanici, ministri i članovi komisije kosovske vlade za nestale u Prištini.

U međuvremenu su se prištinski zvaničnici uputili ka Đakovici, kako bi prisustvovali obeležavanju godišnjice zločina u Meji.

Kako prenose prištinski mediji, osim predstavnika vlasti, u Meji su danas bili članovi porodica ubijenih, kao i predstavnici opozicije, poput lidera AAK, Ramuša Haradinaja i predsednika LDK, Ljumira Abdidžikua.

Abdidžiku je rekao da se danas sećaju „jednog od najbolnijih događaja u albanskoj istoriji“.

„Pre 23 godine ovde je 376 nevinih civila od kojih je 36 dece mlađe od 18 godina zverski ubijeno od strane srpskih snaga, koje su potom ta tela odnele u Srbiju da ih sahrane u masovne grobnice i to pokazuje samu prirodu srpskog zločina na Kosovu, i ne samo to već i organizovanje srpske države u ratu na Kosovu da se ovaj zločin sakrije“, poručio je Abdidžiku.

Vjosa Osmani
Vjosa Osmani Foto:Armend NIMANI / AFP / Profimedia

Kazao je i da je politička i „patriotska“ obaveza da se rasvetli sudbina više od 1.600 osoba koje se vode kao nestale.

Kosovska predsednica Vjosa Osmani i premijer, Aljbin Kurti, nisu prisustvovali obeležavanju Dana nestalih, jer se nalaze u SAD-u, gde se danas održava sahrana bivše državne sekretarke ove zemlje, Medlin Olbrajt.

Osmani se, međutim, ovim povodom oglasila saopštenjem, u kojem je navela da je Dan nestalih „dan sećanja, iščekivanja i strepnje za porodice i Kosovo“.

„Ima preko 1600 nasilno nestalih, šaljemo poziv na pravdu, koja će biti uspostavljena kada se pred nju izvedu počinioci zločina i kada se rasvetli sudbina svakog od naših ljudi. Želimo i insistiraćemo da saznamo njihovu sudbinu“, poručila je Osmani.

Kosovska predsednica je i danas režim Slobodana Miloševića definisala kao „genocidni“.

„Snage genocidnog režima počinile su i mnoge druge monstruozne zločine na Kosovu, a među najstrašnijim je masakr u Meji, u kome je varvarski ubijeno 376 albanskih momaka i muškaraca. Cilj srpskog genocidnog režima bilo je etničko čišćenje… Meja je veliki bol Kosova i jedna od najkrvavijih ratnih priča. Nikada to nećemo zaboraviti, jer samo tako ćemo spoznati vrednost slobode i države“, ocenila je Osmani.

Kosovski premijer, Aljbin Kurti se povodom Dana nestalih na Kosovu oglasio objavom na Fejsbuku, gde je ukazao na neophodnost davanja prioriteta pitanju nestalih u dijalogu koji se vodi u Briselu.

„Tema nestalih je principijelna i konkretna. Sa ovom dvojakom prirodom, to je najhitnija tema na kojoj se može graditi politika dobrog i bezbednog susedstva. Potpuno smo svesni da će otkrivanje preostalih nestalih biti sve teži čin. Stoga je ovom pitanju dat prioritet u okviru odnosa i razgovora sa Srbijom“, poručio je Kurti.

Aljbin Kurti
Aljbin Kurti Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Kurti je kazao da se prema podacima kosovske vlade i dalje 1,617 osoba vodi kao nestalo.

„I dalje nam nedostaje 1,617 naših ljudi, naših porodica i naše zemlje. Naša komisija i organizacije rade. Na početku ih je bilo skoro četiri puta više“, kazao je Kurti.

Tvrdi da pronalaženje nestalih otežava odugovlačenje u rešavanju ovog pitanja ali, kako je kazao, još više „činjenica da društvo susedne države još uvek nije svesno težine zločina koji je počinila država u ime i od strane njenih članova“.

Kurti se u svojoj objavi osvrnuo na rat u Ukrajini.

„Takođe smo svesni da, u kontekstu današnjeg vremena, sa ruskom agresijom i invazijom na ukrajinski narod i tamošnjim brojnim i svakodnevnim zločinima, svaki pozitivan rezultat sa naše strane u povratku nestalih, predstavlja jačanje zrelosti i svesti međunarodnih tela i demokratskog društva nad užasom neopravdane vojne agresije, u ime moći i diktature“, poručio je Kurti.

Potom se ponovo vratio na 1999. Ukazavši na događaje u Meji, poručio je da je „tačno svedočenje užasa rata, zločina protiv čovečnosti, ratnih zločina i genocida predstavljanje drugog horizonta, zdravijeg za ljudsko društvo, za pozitivan mir“.

Foto: Newsmax Adria

„Iznošenjem na videlo zločina nad našim narodom možemo potaknuti međunarodnu savest da zahteva čišćenje savesti i tela agresorskih i genocidnih država. Telo teritorije Srbije bilo je i ostalo je puno beživotnih tela naših ljudi, kidnapovanih i ubijanih, ubijanih i kidnapovanih. Mnogi su otkriveni i izvučeni odatle. I tako se mora nastaviti. Jer mi imamo dužnost ne samo da smirujemo i tešimo porodice, narod države i naše nacije, već i da služimo ljudskom društvu u celini. Naše svedočenje može zaustaviti bar neke od potencijalnih zločina u drugim delovima našeg sveta“, zaključuje Kurti.

Dan nestalih obeležila je u Prištini i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), čiji su članovi položili cveće u obliku  broja 1.620, u znak sećanja na nestale osobe.

Marigona Šabiju (Shabiju), izvršna direktorica organizacije, rekla je prištinskim medijima da se tema nestalih lica mnogo odlaže i da se koristi za politička pitanja.

„Smatramo da se ovo pitanje dosta odlaže i da ga politizuju i Vlada Kosova i Vlada Srbije. Naš zahtev je da se ne koristi kao političko pitanje za političke poene od obe strane, već da se tretira kao humanitarno pitanje i da se tela nestalih osoba vrate svojim porodicama i da se zna šta im se desilo, pa da se nastavi dalje uspostavljanjem pravde za zločine koji su počinjeni nad ovim licima“, rekla je ona.

BONUS VIDEO: Zanat koji još ne odumire

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar