Oglas

pristina-kosovo-n1-1024x576
Priština Kosovo Foto:N1
Priština Kosovo Foto:N1

Na Kosovu obeležen Dan nestalih: Ne zna se sudbina 1.600 osoba

27. apr. 2022. 20:16

Uz obeležavanje godišnjice zločina počinjenog u selu Meja u blizini Đakovice 1999, na Kosovu se danas obeležava i Dan nestalih osoba.

Oglas

Najviši prištinski zvaničnici – kosovska predsednica i premijer borave u SAD-u, odakle su u zasebnim saopštenjima još jednom optužili Srbiju za genocid. Sa druge strane, kao i prethodnih godina, ostali najviši prištinski zvaničnici odali su najpre poštu u Prištini, a potom i u selu Meja. Oglasio se i EULEX, poručivši i ove godine da će nastaviti da rade na pronalaženju i rasvetljavanju sudbine više od 1.600 nestalih osoba, dok je Fond za humanitarno pravo pozvao na otvaranje arhiva. Evropska unija i SAD pozivaju na veću saradnju Beograda i Prištine.Obeležavanje Dana nestalih na Kosovu započeto je odavanjem počasti i polaganjem venaca na spomeniku nestalima ispred zgrade kosovske skupštine.Tamo su vence položili predsednik kosovske skupštine, Gljauk Konjufca, kosovska ministarka spoljnih poslova, Donika Gervala, poslanici, ministri i članovi komisije kosovske vlade za nestale u Prištini.U međuvremenu su se prištinski zvaničnici uputili ka Đakovici, kako bi prisustvovali obeležavanju godišnjice zločina u Meji.Kako prenose prištinski mediji, osim predstavnika vlasti, u Meji su danas bili članovi porodica ubijenih, kao i predstavnici opozicije, poput lidera AAK, Ramuša Haradinaja i predsednika LDK, Ljumira Abdidžikua.Abdidžiku je rekao da se danas sećaju „jednog od najbolnijih događaja u albanskoj istoriji“."Pre 23 godine ovde je 376 nevinih civila od kojih je 36 dece mlađe od 18 godina zverski ubijeno od strane srpskih snaga, koje su potom ta tela odnele u Srbiju da ih sahrane u masovne grobnice i to pokazuje samu prirodu srpskog zločina na Kosovu, i ne samo to već i organizovanje srpske države u ratu na Kosovu da se ovaj zločin sakrije“, poručio je Abdidžiku.

1636236822-profimedia-0590348259.jpg
Vjosa Osmani Foto:Armend NIMANI / AFP / Profimedia | Vjosa Osmani Foto:Armend NIMANI / AFP / Profimedia

Kazao je i da je politička i „patriotska“ obaveza da se rasvetli sudbina više od 1.600 osoba koje se vode kao nestale.Kosovska predsednica Vjosa Osmani i premijer, Aljbin Kurti, nisu prisustvovali obeležavanju Dana nestalih, jer se nalaze u SAD-u, gde se danas održava sahrana bivše državne sekretarke ove zemlje, Medlin Olbrajt.Osmani se, međutim, ovim povodom oglasila saopštenjem, u kojem je navela da je Dan nestalih „dan sećanja, iščekivanja i strepnje za porodice i Kosovo“."Ima preko 1600 nasilno nestalih, šaljemo poziv na pravdu, koja će biti uspostavljena kada se pred nju izvedu počinioci zločina i kada se rasvetli sudbina svakog od naših ljudi. Želimo i insistiraćemo da saznamo njihovu sudbinu“, poručila je Osmani.Kosovska predsednica je i danas režim Slobodana Miloševića definisala kao „genocidni“."Snage genocidnog režima počinile su i mnoge druge monstruozne zločine na Kosovu, a među najstrašnijim je masakr u Meji, u kome je varvarski ubijeno 376 albanskih momaka i muškaraca. Cilj srpskog genocidnog režima bilo je etničko čišćenje… Meja je veliki bol Kosova i jedna od najkrvavijih ratnih priča. Nikada to nećemo zaboraviti, jer samo tako ćemo spoznati vrednost slobode i države“, ocenila je Osmani.Kosovski premijer, Aljbin Kurti se povodom Dana nestalih na Kosovu oglasio objavom na Fejsbuku, gde je ukazao na neophodnost davanja prioriteta pitanju nestalih u dijalogu koji se vodi u Briselu."Tema nestalih je principijelna i konkretna. Sa ovom dvojakom prirodom, to je najhitnija tema na kojoj se može graditi politika dobrog i bezbednog susedstva. Potpuno smo svesni da će otkrivanje preostalih nestalih biti sve teži čin. Stoga je ovom pitanju dat prioritet u okviru odnosa i razgovora sa Srbijom“, poručio je Kurti.

Oglas

EU - Kosovo Association Council
Aljbin Kurti Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET | Aljbin Kurti Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Kurti je kazao da se prema podacima kosovske vlade i dalje 1,617 osoba vodi kao nestalo.„I dalje nam nedostaje 1,617 naših ljudi, naših porodica i naše zemlje. Naša komisija i organizacije rade. Na početku ih je bilo skoro četiri puta više“, kazao je Kurti.Tvrdi da pronalaženje nestalih otežava odugovlačenje u rešavanju ovog pitanja ali, kako je kazao, još više „činjenica da društvo susedne države još uvek nije svesno težine zločina koji je počinila država u ime i od strane njenih članova“.Kurti se u svojoj objavi osvrnuo na rat u Ukrajini.„Takođe smo svesni da, u kontekstu današnjeg vremena, sa ruskom agresijom i invazijom na ukrajinski narod i tamošnjim brojnim i svakodnevnim zločinima, svaki pozitivan rezultat sa naše strane u povratku nestalih, predstavlja jačanje zrelosti i svesti međunarodnih tela i demokratskog društva nad užasom neopravdane vojne agresije, u ime moći i diktature“, poručio je Kurti.Potom se ponovo vratio na 1999. Ukazavši na događaje u Meji, poručio je da je „tačno svedočenje užasa rata, zločina protiv čovečnosti, ratnih zločina i genocida predstavljanje drugog horizonta, zdravijeg za ljudsko društvo, za pozitivan mir“.

1624479132-Screenshot_6.jpg
Foto: Newsmax Adria | Foto: Newsmax Adria

"Iznošenjem na videlo zločina nad našim narodom možemo potaknuti međunarodnu savest da zahteva čišćenje savesti i tela agresorskih i genocidnih država. Telo teritorije Srbije bilo je i ostalo je puno beživotnih tela naših ljudi, kidnapovanih i ubijanih, ubijanih i kidnapovanih. Mnogi su otkriveni i izvučeni odatle. I tako se mora nastaviti. Jer mi imamo dužnost ne samo da smirujemo i tešimo porodice, narod države i naše nacije, već i da služimo ljudskom društvu u celini. Naše svedočenje može zaustaviti bar neke od potencijalnih zločina u drugim delovima našeg sveta“, zaključuje Kurti.Dan nestalih obeležila je u Prištini i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), čiji su članovi položili cveće u obliku  broja 1.620, u znak sećanja na nestale osobe.Marigona Šabiju (Shabiju), izvršna direktorica organizacije, rekla je prištinskim medijima da se tema nestalih lica mnogo odlaže i da se koristi za politička pitanja."Smatramo da se ovo pitanje dosta odlaže i da ga politizuju i Vlada Kosova i Vlada Srbije. Naš zahtev je da se ne koristi kao političko pitanje za političke poene od obe strane, već da se tretira kao humanitarno pitanje i da se tela nestalih osoba vrate svojim porodicama i da se zna šta im se desilo, pa da se nastavi dalje uspostavljanjem pravde za zločine koji su počinjeni nad ovim licima“, rekla je ona.BONUS VIDEO: Zanat koji još ne odumire

Oglas

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=sortidimnicarik-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="2548772"]***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare