Milorad Bajić (40), našao se u vreme petanestominutne tišine, 15. marta na velikom protestu Beogradu, kod Cvetnog trga, kada je iznenada čuo neuobičajen zvuk i kako za Nova.rs kaže, osetio hiljade ventilatora. Na njega je naletela masa preplašenih ljudi, kada je pao na stepenik, povredio nogu, a kasnije su usledile i druge posledice zbog kojih je završio u Urgentnom centru, rekavši da je pravo čudo kako nije došlo do veće tragedije.
U miru, tišini, molitvi za stradale u Novom Sadu, stajao je Bajić sa prijateljima, kada je, opisuje u razgovoru za naš portal, doživeo nešto što je viđao samo na flmu.
“Bio sam na protestu sa bratom i prijateljima. Stajali smo kod Cvetnog trga, u tišini, u molitvi, tokom 15 minuta tišine. Odjednom sam sa moje desne strane čuo zvuk, kakav nikad ranije nisam čuo. Bilo je to nešto krajnje neuobičajeno. Bacio sam pogled i u roku od dve sekunde iznad glava ljudi oko mene, ugledao sam kao neki supersonični voz. To je delovalo kao da je neko u trenutku upalio hiljade ventilatora istovremeno. U tom momentu su ljudi mahinalno krenuli unazad, prema nama. Napravio sam dva koraka, ali pored Cvetnog trga su bile stepenice i pao sam na njih, i zadobio povredu cevanice”, seća se Bajić, kako je izgledao “zvučni udar”.

Osim povrede noge, nažalost, osetio je i druge simptome.
“Posle sat, dva osetio sam neku nelagodnost, malaksalost, vrtelo mi se u glavi. Na nagovor brata otišao sam u Urgentni centar, što je bilo malo posle ponoći, negde oko 12 i 10. Primio me je prvo ortoped, a u ambulanti je bilo oko sedmoro ljudi, sestara i drugog osoblja. Bili su više nego korektni. Insistirao sam, međutim, da mi napišu da sam doživeo povredu na protestu. Odmah sam znao da je u pitanju neki magnetni talas, jer to nikada nisam doživeo, bilo je kao scena iz filmova. Doktor mi je onda rekao da on to ne može i da moram da odem kod neurologa, jer imam vizuelne probleme”.
Kad je stigao na neurologiju, dobio je izveštaj koji je tražio.

U lekarskom izveštaju je jasno napisano: „Bol je počeo tokom protesta, u Ulici kralja Milana, nakon ‘zvučnog topa‘“
“Lekari su ostavili herojski utisak, jer su bili na strani naroda. Bio sam baš ljut zbog svega što se desilo i odmah sam pitao jednog od njih da mi napiše u izveštaju da mi se povreda desila na protestu. Odgovorio je da će napisati sve kako sam rekao jer je ‘na strani naroda’. Kad sam to čuo od doktora, nekako mi je laknulo. Do tada sam bio sav konfuzan, ali kad sam čuo da su na našoj strani bilo mi je lakše. Hteli su da mi snimaju glavu, ali sam odbio jer mi je bilo bolje”.
Sa izveštajem i nakon pregleda izašao je iz ambulante.

“Na izlazu sam se sreo sa više mladih devojaka koje su imale tremor ruku, sve su se tresle i imale su probleme sa sluhom. Dok sam čekao prvi pregled kod ortopeda, bilo je još studenata sa istim simptomima. Svi su bili preplašeni. Dao sam im savet da budu uporni i da uzmu taj izveštaj na kojem mora da piše da su bili na protestu. Tu noć nisam mogao da zaspim do pet ujutru, zujalo mi je u ušima, a onda sam poslao poruke prijateljima, u kojima sam napisao da je tokom noći u Urgentni primljeno desetine dece, što mi je ortoped rekao, pa je skrinšot te poruke, video sam kasnije, obišao mreže. Bilo je dvadesetoro dece na pregledu sigurno, a troje je zadržano na bolničkom lečenju”, priča Bajić.

Zglob na nozi narednih dana je otekao, ali je neurološki bio bolje, i dalje, kaže, ne može da veruje kako smo uspeli da izbegnemo tragediju.

“Slušao sam načelnika u Urgentnom koji se obratio narodu, slušao sam kako laže. Još više me ljuti i plaši izjava predsednika države, koji je rekao da će u roku od 48 sati da se obračuna sa onima koji šire dezinformacije, a ja pričam samo šta sam doživeo i kako sam se osećao. Stojim iza svega što sam rekao i nemam potrebu da se bilo kome dodvoravam, niti da lažem“.
Sreća je, kaže, što deca nisu bila blizu.
„Moj brat sa decom od 15 godina, otišao pre udara tog topa, kao i moja supruga sa ćerkom od 12 godina. One su otišle dok je još bio dan, inače ne znam šta bi bilo da su deca ostala. Posle nadstrešnice sam jako ogorčen i sad doživljavamo ovakav udar, napad. Stampedo koji se desio mogao je da dovede do daleko težih posledica, do nesagledive tragedije i stotine mrtvih. Možda je predsednik išao na to da se desi masakr, kako bi imao izgovor da uvede vanredno stanje. Ne znamo šta mu je bila namera, ali nije bilo ništa dobro, to je sigurno”, zaključuje Bajić.

Podsetimo, građani koji su bili na velikom protestu u Beogradu, u subotu 15.marta, a koji su se zatekli u Ulici kralja Milana, svedoče da se oko 19 i 11 sati, tokom petnaestominutne tišine, začuo jak i neobičan zvuk, koji je izazvao paniku, trčanje, guranje i padanje okupljenih. Nakon brojnih analiza, pojedini stručnjaci zaključili su da je u pitanju bio „zvučni top“.

Međutim, iz tužilaštva, MUP-a, svih organizacionih jedinica i obezbeđenja protesta, tvrde da niko nije upotrebio ovo „oružje“, iako snimci na društvenim mrežama, kao i desetine pacijenata u Urgentnom centru u Beogradu, u noći subota na nedelju, demantuju tvrdnje i upornu odbranu zvaničnika.
***
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare