Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

Reka Zapadna Morava je septembra 2018. godine zagađena otrovnim materijama kada su se na površini vode pojavile masne mrlje. Međutim "prašina oko zagađenosti" ponovo se podigla pre tri dana kada se pojavila tečnost crvene boje u lučanskoj Bjelici koja se uliva u Zapadnu Moravu.

Građani Čačka i Lučana su iskazali veliku zabrinutost zbog toga što smatraju da im preti ekološka katastrofa, te da će im zdravlje biti ugroženo. Svoje nezadovoljstvo su najviše preneli i podelili na društvenim mrežama gde su se pojavile zapanjujuće fotografije.

Ali, da krenemo redom.

Pre dve godine, prilikom pojava masnih mrlja u Zapadnoj Moravi, predstavnici gradske vlastu u Čačku su tvrdili da ne znaju ko je zagađivač, navodeći da situacija jeste kritična, ali ne i alarmantna.

Posted by Dnevna doza prosečnog Čačanina on Среда, 09. септембар 2020.

Građani, ali i novinari su sumnjali da je to kompanija „Sloboda“, međutim ne i predstavnici lokalne samouprave.

Kako je tada izjavio gradonačelnik Milun Todorović, Zavod za zaštitu javnog zdravlja spovodio je pojačan nadzor, a svim nadležnim institucijama je upućen zahtev kako bi se utvrdilo da li je zagađivač kompanija „Sloboda“, jer, kako je rekao, oni tu nemaju pristup budući da se radi o vojnoj fabrici.

Potom je angažovana laboratorija Anahem da ispita slučaj.

„Još uvek nije poznato ko je zagađivač Zapadne Morave, a to treba da utvrde nadležni organi“, izjavila je 17. septembra 2018. godine za info-lider pomoćnica gradonačelnika za oblast zaštite životne sredine, Mirjana Đoković navodeći da nije na organima gradske uprave da to utvrđuju.

„U izveštaju od 6. septembra koji smo dobili od angažovane laboratorije Anahem potvrđeno je da to definitivno nije Sloboda kako su preneli pojedini mediji“, kazala je ona.

Posted by Dnevna doza prosečnog Čačanina on Среда, 09. септембар 2020.

Međutim, sa njihovim mišljenjem da situacija nije alamantna nije se složila tadašnja direktorka čačanskog Zavoda za javno zdravlje.

„Pojava masnih mrlja na površini Lupnjače i Zapadne Morave opasna je po zdravlje ljudi“, izjavila je tada za info-lider.com dr Ana Mišović i dodala da smatra da vodom ne treba zalivati poljoprivredne kulture, ali ni pecati.

Ona je navela da je voda uzorkovana na više tačaka, te da još uvek postoje masne mrlje na površini Zapadne Morave.

Mišović je tada naglasila da pojave navedenih materija mogu dovesti do iritacije kože i očiju, a da, ukoliko je u pitanju duži vremenski period, one izazivaju i veću opasnost.

Foto: N.Milivojević

„Iz svega navedenog proizilazi činjenica da se uništavaju biljni i životinjski svet u reci. Materije se ne rastvaraju u vodi, već isparavaju, zbog čega imaju i negativan uticaj i na atmosferu“, objasnila je Mišović.

Prema njenim rečima, ako bi se ovakva voda koristila za navodnjavanje to bi moglo biti veoma problematično sa zdravstvenog aspekta.

„Naša ustanova je dala predlog mera, dakle, da se bašte ne zalivaju, riba ne peca, koje su ponovljene na sednici Štaba za vanredne situacije, ali takav apel ovo telo nije uputilo“, zaključila je Mišović.

Preokret u izjavama gradskih čelnika

Gradonačelnik Čačka Milun Todorović izjavio je krajem jula 2019. godine da se prvi put zna ko je kriv za naftne mrlje koje su se pojavile u Zapadnoj Moravi. Kako je rekao, na osnovu fotografija i snimaka ustanovljeno je da su one došle iz kompanije Sloboda, što mu je i priznao direktor tog preduzeća, Zoran Stefanović.

Foto: Shutterstock

„Direktor Slobode je rekao da je siguran da se to ranije nije dešavalo, i da se prvi put pojavila tako velika havarija, i to iz dela kompanije koji je bio pod ruševinama od NATO bombardovanja, te da nemaju dokumentaciju za taj cevovod. Došli smo do zajedničkog stava da radimo zajedno na uklanjanju tih cevi koje, po rečima direktora, nisu nigde kroz projekte verifikovane i kojih nema u dokumentaciji koju poseduje kompanija.

Ulja su se pojavila iz tih podzemnih instalacija, i tu smo da zajedno radimo na njihovoj sanaciji. Problem nije samo u kupanju, već je tu ugrožen i ribolov, a vrši se i navodnjavanje poljoprivrednih kultura duž cele Zapadne Morave“ kazao je tada gradonačelnik.

U ovoj reci kupalište nije zvanično korišćeno jer su se mrlje pojavljivale cele godine.

Foto: Shutterstock

Čačani su, naravno, nastavili da ukazuju na problem zagađenja Zapadne Morave, a takav postupak zabeležen je i početkom ove godine, na Bogojavljenje kada je jedan od plivača za Časni krst, Ilija Stefanović poneo transparent sa porukom da reku treba čuvati i pitanjem „Ko zagađuje Zapadnu Moravu“.

Cilj mu je, kako je rekao, bio da samo ukaže na problem koji se tiče svih žitelja grada pored Morave, a ne da bilo koga isprovocira. Međutim, transparent je pocepan od strane, najverovatnije, obezbeđenja, a njegov postupak je okarakterisan kao politički.

Pre nekoliko dana u Čačku se pojavio grafit, koji, takođe, ukazuje na zagađenje reke, ali nažalost, nije „dugo bio u životu“. Ovaj umetnički rad je brzinom svetlosti uklonjen, jer je, očigledno, proglašen nepodobnim.

„Rad je uklonjen za manje od 24 časa od nastanka, što nam govori da nadležni mogu da reaguju ekspeditivno, ali izgleda samo onda kada njima to odgovara. Pitam se zašto tako ne reaguju na sve grafite mržnje kojih ima previše po gradu ili ne daj Bože na problem zatrovanosti Morave“, rekao je autor grafita, a preneo portal moravainfo.

„Ne bi me čudilo da proglase Moravu čistom, nikad čistijom. Ali i da zamislimo utopijski čistu Moravu pitam se ko će da odgovara za višedecenijsko trovanje naše životne sredine? Ko će da nadoknadi štetu nanetu zdravlju naših sugrađana? Ko će da snosi posledice za zatrovano zemljište i hranu za čije navodnjavanje se koristi moravska voda? Ko će nadoknaditi destrukciju nanetu biljnom i životinjskom svetu? I da li će se ekocid trovanja Morave ikada zaustaviti?“, zaključio je ovaj umetnik brižan čovek.

Kako nam je danas rečeno u čačanskom Zavodu za javno zdravlje, ta ustanova nije postupala kada je u pitanju izlivanje boje u Bjelicu, a vodu u Čačku uzorkuju jednom mesečno radi provere kvaliteta.

„Uzorke uzimamo na četiri mesta, ona je najčešće treće klase i mikrobiološki opterećena“, rekla je dr Milka Levajac.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar