Foto:EPA-EFE/KOEN VAN WEEL

Više puta su se državni zvaničnici hvalili da Srbija "najviše testira" na koronu u regionu, hvalili su se brojem testova (trenutno, zvanično je urađeno skoro 1,2 miliona testova). Predsednik Aleksandar Vučić je u maju, čak, izjavio da je Srbija na četvrtom mestu u Evropi po broju testova. Međutim, poslednji podaci još jednom ukazuju da se zvanično broje i testovi koji ne otkrivaju prisustvo koronavirusa (PCR), već otkrivaju antitela u krvi, a da se to onda prikazuje zbirno, kao broj PCR testova.

Na pitanje, kada se objavljuje broj testiranih na koronavirus na dnevnom nivou, koliki je u tom broju udeo PCR testova, a koliko ostalih vrsta testova, član Kriznog štaba, epidemiolog dr Predrag Kon rekao je u intervjuu za Nova.rs da on može govoriti samo o testovima koji dolaze iz Beograda.

„Ono što je dato iz Gradskog zavoda Beograda je broj testiranih PCR metodom, sa tim nekim presekom do sredine avgusta i sećam se da je to bilo 105.000. Sve ostalo je veliko pitanje. Imate i određena serološka testiranja koja uključuju i pozitivne nalaze, međutim oni nisu prikazni kada je Gradski zavod Beograd u pitanju“, rekao je Kon za Nova.rs.

Povezane vesti:

U periodu o kom epidemiolog govori, zaključno sa 15. avgustom, u Srbiji je bilo testirano ukupno 798.009 osoba, što znači da je u proseku, na dnevnom nivou, samo osmina testiranih bila iz Beograda. Ovo je neobično, jer statistike koje su prikazivane do 10. juna, pokažale su da je, zaključno sa tim datumom u Beogradu bilo gotovo polovina otkrivenih slučajeva koronavirusa.

Epidemiolog Zoran Radovanović kaže za Nova.rs da je u pitanju još jedan argumet da je zvaničan broj urađenih testova „prenaduvan“.

„Sve ukazuje na to da su brojevi testiranih na koronavirus prenaduvani: ako se iz Gradskog zavoda u Beogradu beleže samo PCR testovi, u tom slučaju se ostali dodaju na putu do ‘Batuta’ ili u ‘Batutu'“, kaže dr Radovanović.

„Iz Beograda bi trebalo da je bar trećina testiranih. Ako je u Beogradu 100.000 testiranih onda na nivou Srbije ne bi smelo da bude više od 300.000 tesitranih“, tvrdi epidemiolog.

Kako kaže, ako su Konove tvrdnje tačne, onda su „Beograđani bili upadljivo privilegovani“, ali teško da je to bio slučaj.

Zoran Radovanović Foto: Ivan Dinić/Nova S

„Ako su iz Gradskog zavoda poslati tačni podaci, onda je izmene radio neko na putu do Batuta ili u Batutu. Jer nema govora da se u Srbiji uradi 10.000 testova u jednom danu“, smatra Radovanović i dodaje:

„Jasno je da tu dodaju serološke testove, zatim ponovljene testove, testove onih koji idu u inostranstvo, za koje se očekuje da su negativni.“

Podseća da je genetičar Oliver Stojković, profesor na Medicinskom fakultetu i Fakultetu za fizičku hemiju u Beogradu i šef DNK laboratorije Instituta za sudsku medicinu u Beogradu rekao da je nemoguće da se dnevno uradi nekoliko hiljada PCR testova.

Povezane vesti:

„Broj od 10.000 nisu osobe koje su testirane PCR testovima, koji su isključivo namenjeni za testiranje novozaraženih. S kolegama s kojima sam razgovarao, došli smo do zaključka da taj broj verovatno obuhvata sve osobe nad kojima je u prethodnom danu urađeno testiranje, uključujući i ponovljeno testiranje, uključujući i serološke metode, kao i one osobe koje se prvi put u danu ili dva dana pre toga javljaju u kovid ambulantu i koje su definisane kao osobe s mogućom kovid infekcijom”, kazao je dr Stojković krajem jula za N1.

Nakon toga je direktorka Instituta Batut dr Verica Jovanović priznala da u ukupan broj testiranih na koronavirus ulaze i serološki testovi, kontrolni, testovi za putovanja, kao i ponovljeni testovi u slučajevima da prvi nije pozitivan.

Prethodno je i sam Kon za CINS rekao da u zvanične brojeve testiranih ulaze i serološki i PCR testovi rekavši da ne zna zašto se govori drugačije.

Dr. Darija Kisić Tepavčević je, međutim na Konferencije za novinare dala suprotnu izjavu, rekavši da se radi samo o PCR testovima:

„Ovo su PCR testovi koji uključuju i testiranja na lični zahtev i re-testiranja“, rekla je ona.

Radovanović smatra da je cilj „naduvavanja“ broja testiranih da se smanji procenat pozitivnih na koronavirs.

„Stvarno stanje se vidi na primeru Šapca, gde se broj testiranih pošteno prikazuje. Onda kad je tamo procenat obolelih bio 35 odsto, na nivou Srbije ta brojka je bila oko 4 odsto“, zaključuje on.

***
Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar