Novi Sad oblaci panorama
Kišni oblaci iznad Novog Sada Foto:Nenad Mihajlović/Nova.rs

Ugovor za izgradnju četvrtog mosta u Novom Sadu, sa pristupnim saobraćajnicama i vijaduktom na Bulevaru Evrope, koji je potpisan u martu 2022. godine, koštaće 175,5 miliona evra, umesto prvobitno najavljenih 130 miliona, piše danas portal VOICE. Reč je o takozvanoj obilaznici oko Novog Sada, koja će sa mostom preko Dunava biti dužine 2.400 metara.

Most će graditi kineska kompanija CRBC (China Road and Bridge Corporation), a rok za završetak je 31 mesec.

Ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji obilaznice sa mostom preko Dunava 19. marta u Novom Sadu potpisali su ministar građevinarstva i infrastrukture Srbije Tomislav Momirović, v.d. generalnog direktora Koridora Srbije Aleksandar Antić i predstavnik ambasade Kine u Srbiji Džang Sjaojuan, uz prisustvo premijerke Ane Brnabić i gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića.

Tom prilikom je saopšteno da će ukupna cena radova dostići 175 i po miliona evra, iako je godinu dana ranije gradonačelnik Vučević na Instagramu napisao kako je tog dana održana prva sednica radne grupe za realizaciju projekta i da će predviđenu vrednost radova, oko 130 miliona evra, pokriti Republika Srbija, navodi portal.

U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture rečeno je da je ugovorena vrednost obuhvata usluge projektovanja i izvođenje radova na izgradnji obilaznice oko Novog Sada sa mostom preko Dunava i vezom ove obilaznice sa Fruškogorskim koridorom.

„Preliminarna početna cena bila je pretpostavljena i orijantaciona, nije obuhvatala troškove neophodne planske i tehničke dokumentacije, nije bila bazirana na konačnom idejnom rešenju i nije obuhvatala povezivanje ove obilaznice sa Fruškogorskim koridorom“, navedeno je u odgovoru.

Inženjer građevine i projektant železničko-drumskog mosta u Novom Sadu Aleksandar Bojović rekao je za VOICE da je teško odgovoriti na to kako je prvobitna cena na kraju povećana za gotovo trećinu i ukazao da su nepoznate neposredne okolnosti jer je poslednjih meseci izrazito poskupeo materijal.

„Mislim da je sada još i pogoršana pošto je dosta armature kod nas, koliko ja znam, dolazilo iz Ukrajine, a sad iz Ukrajine ne može da dođe ništa. Tako da po mom mišljenju sigurno je taj momenat bio jedna od stvari koje su uticale, a ostalo je teško reći“, rekao je Bojović i izneo utisak da je ugovor „profesionalan i potpun“.

VOICE piše da nisu svi koraci išli po redu jer je Memorandum o razumevanju o izradi planske i tehničke dokumentacije potpisan 14. aprila 2021. između istih aktera kao i komercijalni ugovor, dok je plan Generalne regulacije mosta Skupština grada usvojila 18. juna iste godine.

Tome je prethodio zaključak Vlade Srbije iz maja 2020. kojim je određeno da je navedeni projekat od posebnog značaja za Republiku Srbiju, što znači da će se realizovati prema „posebnim postupcima za linijske infrastrukturne objekte od posebnog značaja za Republiku Srbiju“.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je 3. februara 2022. lokacijske uslove za faznu izgradnju obilaznice i mosta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Planom generalne regulacije mosta.

Ograđeno gradilište u Sremskoj Kamenici na trasi mosta pojavilo se 14. marta, da bi dan kasnije gradonačelnik Vučević izjavio da će izgradnja početi na osnovu privremene dozvole.

Nekoliko dana kasnije potpisan je Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova, čijim je članom 13 precizirana cena od 175,5 miliona evra, bez navođenja detalja o načinima finansiranja. Po ugovoru, finansijer radova je Vlada Srbije, investitor „Koridori Srbije“, a izvođač CRBC.

Daniela Stojković iz organizacije „Svet i Dunav“, koja je u više navrata izražavala neslaganje sa planom izgradnje mosta, za VOICE je rekla da je ugovor problematičan i štetan po više osnova.

„Ugovor je pun nedorečenosti, pun je informacija koje su u sukobu jedna sa drugom, od toga da nam je vrlo nejasno ko je zapravo investitor celog posla“, kazala je Stojković.

Kako je navela, „ovde se spominje neka izabrana banka, mi pretpostavljamo, imajući u vidu međudržavni sporazum između Kine i Srbije, da je u pitanju kineska državna banka, za finansiranje celog posla koji je poveren državnoj kineskoj kompaniji CRBC za koju smo već nekoliko puta utvrdili da se nalazi na crnoj listi Svetske banke kao veoma nepouzdan izvođač, izvođač koji u velikoj meri napravi nepopravljive štete imajući u vidu životnu sredinu“.

BONUS VIDEO –

Pratite nas i na društvenim mrežama:
Facebook
Twitter
Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar