Ilustracija Foto: Marjorie Kamys Cotera/Bob Daemmrich Photography / Alamy / Alamy / Profimedia

Televizori, mobilni telefoni, kompjuteri, tableti, konzole za igrice... najskuplji su kada se kupuju na Islandu i u - Srbiji. Cene elektronskih uređaja premašile su čak i one u skandinavskim zemljama. Najjednostavnije rečeno, ono što u Evropskoj uniji košta 100 evra, kod nas se pazari za, u proseku - 113 evra. I kao da to nije dovoljno, već se ovdašnji trgovci dogovaraju o cenama u prodajnim rafovima.

Kada već Evropsku uniju ne možemo da dostignemo po drugim ekonomskim kriterijumima, možemo da je prestignemo po cenama u prodavnicama.

Elektronski uređaji najmanje koštaju u Poljskoj. U navedenom primeru – ono što građanin Srbije mora da plati 113 evra, žitelj Poljske dobiće za čak 22,5 evra manje.

Prema podacima zvanične statistike Evropske unije – Eurostata, elektronski uređaji su 13 odsto skuplji u odnosu na cene u Evropskoj uniji. Izveštaj je obljavljen ove godine, a odnosi se na cene u trgovinama širom Evrope tokom 2019.

To je bio i povod da Komisija za zaštitu konkurencije pokrene postupak analize ovdašnjeg tržišta.

„Komisija je na osnovu podataka Eurostat za 2019. godinu konstatovala da su cene potrošačke elektronike u Srbiji bile za 13 odsto više u odnosu na prosečne cene u EU. Tako su na primer, u Srbiji cene za pojedine kategorije proizvoda, bile više za 33 do 39 odsto  u odnosu na cene u Mađarskoj, u kojoj je porez na dodatnu vrednost 27 odsto, dok je u republici Srbiji 20 odsto. Pri tome su cene potrošačke elektronike u Mađarskoj bile za 2,5 odsto niže u odnosu na prosek EU“, ističu u Komisiji.

Zbog toga, kao i zbog, kako navode – značaja ovog tržišta za potrošače, Komisija je analizirala uslove konkurencije na tržištu trgovine na veliko i malo potrošačkom elektronikom u Srbiji.

Tom prilikom je, uvidom u javne podatke o cenama, utvrđeno da se u maloprodajnim objektima, kao i na internet stranama maloprodavaca nudi potrošačka elektronika pod identičnim, ili gotovo identičnim cenama.

Komisija, praktično, pretpostavlja da se trgovci dogovaraju o cenama i uslovima trgovine u daljoj prodaji, što je – zabranjeno zakonom.

Tim povodom Komisija poziva „sva lica koja raspolažu podacima, ispravama ili drugim relevantnim informacijama koje mogu doprineti utvrđivanju činjeničnog stanja u ovom postupku da iste dostave na adresu Komisije za zaštitu konkurencije, Savska 25/IV, Beograd“.

Komisija je, po službenoj dužnosti, pokrenula postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv „Komtrejda“,  ali i protiv povezanih lica Roaming Electronics i „Tehnomanije“,  radi utvrđivanja postojanja povrede konkurencije iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije.

Foto: Peter Forsberg / Shopping / Alamy / Alamy / Profimedia

Ovaj član zakona odnosi se upravo na dogovaranje trgovaca o cenama proizvoda, odnosno takozvanim „restriktivnim sporazumima“, koji značajno narušavaju i sprečavaju konkurenciju na tržištu.

Ukoliko se utvrdi da su „restriktivni sporazumi“ postojali, bilo da su samo zaključeni ili izvršeni, Komisija može trgovcu da odredi meru koja podrazumeva da firma plati kaznu koja ide i do deset odsto njenog ukupnog godišnjeg prihoda.

Kako zaštititi potrošača

„Ne znam koliko javnost uopšte zna šta je posao Komisije za zaštitu konkurencije – ali njihov posao je i zaštita potrošača, samo na neki drugi način i to se vidi iz ove inicijative koja je pokrenuta. To znači da trgovci ne smeju da se dogovaraju oko cena“, kaže za Nova.rs Dejan Gavrilović, predsednik organizacije potrošača „Efektiva“.

Gavrilović podseća na slučaj od pre nekoliko godina.

Tada su su predstavnici tehničkih pregleda u jednom gradu stavili na papir, uz pečat i potpis, dogovor da će svi naplaćivati ovu uslugu po ceni od  5.000 dinara. Upravo je, navodi, to radnja kojom se narušava pravo konkurencije.

 

Dejan Gavrilović
Foto: Medija centar

„Ako se oni svi dogovore i kažu da će cena svuda da bude 5.000 dinara,  onda potrošač nema mogućnost izbora – ta usluga je identična kod svakog pružaoca, i svuda će isto platiti“, navodi Gavrilović.

On dodaje da je upravo to zabranjeno pojmom konkurencije – da se trgovci, naročito oni sa dominantnim udelom na tržištu – dogovaraju oko cena.

„Dakle, ovde imamo sumnju potkrepljenu podacima Eurostata da Srbija koja je po standardu kvaliteta života i finansijskom standardu sigurno na začelju evropskih zemlja – ima najskuplje tehničke uređaje. Što je prilično apsurdno, da su kod nas skuplji nego u  Mađarskoj“, ističe sagovornik Nova.rs.

On podseća da je odavno poznato da se upravo iz Mađarske donose televizori, jer su jeftiniji nego u Srbiji.

„Kada se još na granici dobije povrat PDV-a, cena je neuporediva, što sve otvara i veliki prostor za šverc“, ukazuje Gavrilović.

Organizacija potrošača „Efektiva“ nije se detaljnije bavila ovim problemom, ali, kako kaže –  jeste ukazivala na pojave kod akcijskih sniženja, na primer.

„Tada se cena televizora u određenom lancu prodavnica snizi sa 30.000 na 25.000 dinara i to se reklamira kao hit akcija, a u drugim radnjama taj isti TV i inače može da se kupi za 24.000 do 26.000 dinara“, navodi Dejan Gabrilović dodajući da je tu „itekako bilo prostora za štelovanje cena i te cene koje su se održavale bile su same po sebi veće nego što bi mogle da budu“.

Za potrošače se, ističe, bori nižom cenom i boljom uslugom. Inače, potrošač nema mogućnost izbora.

Računica komisije

„Pregledom zvaničnih internet stranica 10 maloprodavaca potrošačke elektronike, utvrđeno da za pet modela televizora brenda Tesla, svi posmatrani maloprodavci imaju identične cene. Ilustracije radi, svih 10 posmatranih  maloprodavaca su model 32T303BH nudili po ceni od 14.990 dinara, a model 43S605BFS po ceni od 29.990 dinara. Kod ostalih posmatranih modela razlika u cenama se kretala do pet odsto“, ističu u Komisiji.

Konstatovano je i da je Tesla brend društva Comtrade Distribution, samo ili preko povezanih lica aktivno i na tržištu veleprodaje predmetnog proizvoda.

„Zbog činjenice da su cene televizora brenda Tesla na tržištu Srbije identične, ili gotovo identične, Komisija je osnovano pretpostavila da su rezultat radnje povrede konkurencije u vidu određivanja cena u daljoj prodaji od strane društva Comtrade Distribution, kao vlasnika brenda Tesla. Na osnovu analize i ocene prikupljenih podataka Komisija je osnovano pretpostavila postojanje povrede konkurencije u smislu člana 10. zakona, odnosno da je društvo Comtrade Distribution u prethodnih pet godina, a naročito u 2019. i 2020. godini uticalo na cene proizvoda brenda čiji je vlasnik u daljoj prodaji“, navode u Komisiji.

Slična situacija je i sa preostale dve firme čije cene proizvoda su analizirane.

„Ilustracije radi, utvrđeno da je za igračku konzolu brenda Sony PS4 Pro, prema javno dostupnim podacima, kod sedam maloprodavaca cena bila identična i iznosila je 51.990 dinara. Takođe, kod šest maloprodavaca, cena za
model televizora brenda Alpha 32D5THS je bila identična i iznosila je 17.990 dinara,  dok je kod tri maloprodavca model televizora brenda Sony KDL32WE615B, prodavan po ceni od 39.990, odnosno 39.999 dinara“, navodi Komisija.

#related-news_1

Komisija je konstatovala da su uvoznici, odnosno distributeri tih brendova Roaming Electronics i „Tehnomanija“

„S obzirom na činjenicu da su društva Roaming Electronics i Tehnomanija u 100 odsto vlasništvu preduzeća „Koefik“  iz Beograda,  smatraju se povezanim učesnicima na tržištu, a povezani učesnici smatraju se jednim
učesnikom na tržištu. Društvo „Roaming Electronics“ je aktivno na tržištu uvoza i veleprodaje potrošačke elektronike, dok je društvo „Tehnomanija“, osim na ovom, veleprodajnom tržištu, aktivno i na tržištu maloprodaje pomenutih proizvoda“, navode u Komisiji.

Komisija je, kako se ističe, „osnovano pretpostavila postojanje povrede konkurencije u smislu člana 10. Zakona, odnosno da društva „Roaming Electronics“ i „Tehnomanija“ u prethodnih pet godina, a naročito u 2019. i 2020. godini utiču na cene proizvoda čiji su uvoznici, odnosno distributeri, u daljoj prodaji“.

U Severnoj Makedoniji najjeftinije u regionu

Na području Balkana, najjeftinije elektronske uređaje u trgovinama ima Severna Makedonija, koja je cenama za 3,2 odsto čak ispod proseka Evropske unije- ono što je u Srbiji 113 evra u S. Makedoniji je 96,8 evra. U našem komšiluku, jeftiniju elektroniku od nivoa cele EU ima i Mađarska, Rumunija, Bugarska, Austrija ali i nešto dalje države – Nemačka, Češka , Slovačka, Estonija, Italija, Turska i pomenuta Poljska koja je najjeftinija u Evropi.

Elektronske uređaje skuplje od evropskog proseka, ali ipak jeftinije od Islanda i Srbije, imaju  Norveška, Irska, Danska, Švedska, Finska, Holandija, Portugal, Slovenija, Grčka…