Učesnici panela "Zapadni Balkan- Regionalno ekonomsko prodručje" / FOTO TANJUG / ZORAN ZESTIC / bb

"Trgovina u regionu bila bi mnogo jednostavnija kada ne bi bilo granica i kada bi postojao slobodan protok kapitala i ljudi uz manju administraciju", ocenili su sinoć učesnici Kopaonik Biznis Foruma.

Potpredsednik Privredne komore Slovenije Izodor Krivec je na kopaonik Biznis forumu rekao je da Slovenija podržava ideju mini šengena sa svim zemljama Zapadnog Balkana (ZB), ali i da se taj region što pre pridruži EU, jer će na taj način i saradnja sa njim biti mnogo bolja.

On je pojasnio da Slovenija u taj region izvozi robu u vrednosti od 2,1 milijarde evra, a uvozi robu u vrednosti 1,4 milijarde evra, kao i da je od ukupno šest milijardi investicija u region investirala 1,5 milijardi evra.

Predsednik Privredne komore Kosova Berat Rukići kaže da se on zalaže za veći stepen integracije u regionu, dodajući da je u našem regionu to teško ostvarivo jer, kako navodi, ne može se govoriti o slobodnom protoku robe, usluge i kapitala, kada nema protoka ljudi.

„Mi moramo da prođemo komplikovane procedure za vizu ako bismo došli u BiH, a ako želimo da dođemo na Kopaonik, onda moramo da skidamo naše registarske tablice“, rekao je Rukići.

Prema njegovim rečima, zemlje Zapadnog Balkana bi trebalo da se bave rešavanjem praktičnih pitanja i da gledaju u budućnost, kao i da rade na ekonomskoj integraciji regiona, kao što i on sam sarađuje sa predsednikom Privredne komore Srbije Markom Čadežom na rešavanju problema privrede.

Rukići ukazuje i da zemlje u regionu još uvek imaju dosta otvorenih pitanja koja utiču i na poslovanje, te Rukići ističe da je potrebno preskočiti političke barijere i preći na inicijative kao što je „mini Šengen“.

Generalni sekretar Komorskog investicionog foruma ZB Safet Grdžaliju ocenio je da je Balkan mnogo bolje izgleda iznutra nego spolja i dodao da je dobro što je poslovna zajednica regiona pokazala da ne poznaje barijere i granice i da trgivina uvek pronalazi put.

Panel „Zapadni Balkan- Regionalno ekonomsko prodručje“ / FOTO TANJUG / ZORAN ZESTIC / bb

„Moramo pokušati da kroz obrazovanje uhvatimo korak sa svetom. Verujem u ono što radimo i da je pristup investicionog foruma realnost koja će biti u funkciji regije i stabilnosti“, rekao je Grdžaliju.

Potpredsednik Privredne komore Makedonije Zoran Jovanovski kaže da je ekonomsko povezivanje regiona  politička odluka i da konačan rezultat regionalnog ekonomskog povezivanja još nije definisan.

„Govorimo o konceptu koje nije sistemsko rešenje i sada se postavlja pitanje da li je inicijativa o ekonomskom povezivanju Zapadnog Balkana naša inicijativa – nije, jer je to izašlo iz kabineta kancelarke Merkel“, ocenio je Jovanovski.

„Evrozona je klasični primer političke odluke i ona funkcioniše“, ukazao je Jovanovski i dodao da je potrebno da se Zapadni Balkan promoviše kao zajedničko tržište, a ne da se zemlje međusobno takmiče u privlačenju stranih direktnih investicija.

Ukazuje i da su dva najveća problema zemalja Zapadnog Balkana nedostatak radne snage i ekološka pitanja.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarec izjavio je večeras da je CEFTA sporazum živ, da ga treba unapređivati, kao i da CEFTA i svako drugo povezivanje treba ohrabrivati i afirmisati dobre odnose.

„Srbija, Albanija, Moldavija nastoje da odbrane nacionalne interese. Važno je da na temelju politika entiteta, pre svega podstiucajne politike, da se obezbedi implementacija propisa“, rekao je Košarac.