Foto: Shutterstock

Iako iz Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) tvrde da je svim institucijama, kojima je to potrebno, omogućen uvid i preuzimanje podataka iz digitalnih baza katastra nepokretnosti, građani se i dalje suočavaju sa situacijom da im je potreban “još jedan papir”, u ovom slučaju, lista nepokretnosti.

Katastar je zbog epidemije koronavirusa praktično napravio probu – devet meseci ranije – kako će izgledati kada sve usluge RGZ budu bile digitalizovane, a šalteri zatvoreni, što je svakako planirano za kraj tekuće godine.

Iskustvo Željke Jordić Đokić iz Novog Sada pokazuje da digitalna komunikacija između institucija i katastra nije u potpunosti zaživela, jer neke banke od građana i dalje traže listove nepokretnosti u papirnoj formi.

Jordić Đokić objašnjava za Nova.rs da joj je papirni izvod bio neophodan da bi banci podnela zahtev za stambeni kredit.

Foto: Shutterstock

“Nisam mogla ni da započnem razgovor sa bilo kojom bankom, pre odnošenja lista nepokretnosti u pisanom obliku. Išla sam u nekoliko banaka da bih se raspitala za uslove i svaki savetnik mi je tražio isto”, rekla je ona i dodala:

“Čak su mi rekli da sada donosim list nepokretnosti za taj preliminarni razgovor, a kada bude trebalo da odobre kredit moram da izvadim drugi, jer ne bi trebalo da bude stariji od 48 sati.”

Objasnila da je na kraju problem rešila tako što je na šaltru RGZ, nakon što je bio ponovo otvoren, preuzela ovaj list. Pritom je platila takse u ukupnom iznosu od 1.250 dinara.

Kako Nova.rs saznaje iz banaka, one ovaj papir zaista traže od pojedinih klijenata, ali ne zbog sopstvenog uvida, već zato što Nacionalna korporacija za osigranje kredita (NKOSK) traži dokumentaciju sa pečatom, a na listovima nepokretnosti u elektronskom formatu pečata nema.

“Banke Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita list nepokretnosti dostavljaju u digitalnoj formi tj. skeniran u PDF fajlu”, kažu za Nova.rs u NKOSK.

Da bi bilo potrebe za skeniranjem, neophodan je dokument na papiru, za koji građani moraju da plate takse i odu fizički da ga podignu.

Direktor RGZ: Građani ne treba da budu kuriri

Direktor republičkog geodetskog zavoda Borko Drašković kaže za Nova.rs da je zahtev bilo koje instutucije da im se podaci iz RGZ-a dostave na papriu potpuno suvišan.

Kako kaže, po našem zakonu digitalni dokument je važeći dokument, a RGZ je svim građanima i instiucijama omogućio da listu nepokretnosti dobiju digitalnim putem i besplatno na sajtu ove institucije.

“Ako banka od nas dobije digitalni dokument i digitalno prosledi, zbog čega neko to ne bi priznao? Zbog čega se traži na papiru ako je zakonima Republike Srbije precizirano da je dozvoljeno da se to uradi digitalnim putem, čak poželjno?”, pita on i dodaje:

“Možemo to da nazovemo: loše stare navike, neinformisanje državnih službenika, zastarele procedure…”, kaže on.

Borko Drašković Foto: Promo

Objašnjava da je list nepokretnosti dokument koji će uskoro biti izbačen iz upotrebe.

“To je relikvija prošlih vremena iz 19. veka kad su postojale zemljišne knjige”, kaže Drašković.

Dodaje da Nacionalna korporacija nije jedina koja traži list nepokretnosti na papiru, već da to rade i notari. Apeluje da se prestane sa tom praksom i da institucije ubrzaju proces digitalizacije.

“Mi ne želimo da građani više budu kuriri između dokumenata, sve može da bude digitalno”, poručuje on.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar