Foto:SERGEI BOBYLEV / SPUTNIK / KREML, Alexander Reka / TASS / Profimedia

Uprkos činjenici da ruski predsednik Vladimir Putin i ministar odbrane Sergej Šojgu tvrde da je Rusija od početka rata u Ukrajini izgubila manje od 6.000 vojnika, doneta je odluka o delimičnoj mobilizaciji. Tako će se 300.000 rezervista pridružiti armiji Kremlja, zbog čega su susedne zemlje u strahu od potencijalnog napada Rusije.

U dugoiščekivanom govoru koji je jednom i odložen, ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da je potpisan ukaz o delimičnoj mobilizaciji koja je odmah stupila na snagu.

Njegove reči ponovio je i ministar odbrane Sergej Šojgu, koji je ponudio dodatno objašnjenje o tome kako će mobilizacija izgledati, ai i da li ima izuzeća od pravila.

Foto: Tanjug/Russian Presidential Press Service via AP

„Ljudi koji dobiju poziv proćiće obuku pre nego što budu raspoređeni. Mobilisani građani će imati status vojnih lica na služenju vojnog roka po ugovoru i odgovarajući nivo plata. Zaposleni u preduzećima vojno-industrijskog kompleksa dobiće odgodu od služenja vojnog roka za period rada u ovim organizacijama“, rekao je Šojgu.

Objašnjavajući potrebu da se uvede mobilizacija, Šojgu je rekao da je „potrebno kontrolisati liniju dodira od 1.000 kilometara i oslobođene teritorije u Ukrajini“. Dodao je da će zbog toga biti pozvano ukupno 300.000 rezervista, što je nešto više od jedan odsto ukupnog mobilizacionog resursa Ruske Federacije.

„Rusija ima bogate resurse, 25 miliona ljudi, od kojih će 300.000 biti pozvani“, rekao je ruski ministar odbrane.

Foto:Mikhail Klimentyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP/Press service of the Operational Command South of the Armed Forces of Ukraine/Handout via REUTERS

Ko može da izbegne mobilizaciju?

Šojgu je naglasio da „nema govora ni o kakvoj mobilizaciji studenata koji studiraju na fakultetima“ i da „neće ići (u Ukrajinu prim. aut.) ni pod kojim uslovima“.

Takođe, oni koji trenutno služe vojni rok ne podležu mobilizaciji i upućivanju u zonu „specijalne operacije“.

Pravo na izuzetak imaju i oni koji su navršili starosnu granicu služenja vojnog roka, zatim oni koji iz zdravstvenih razloga ne mogu u vojsku (uz potvrdu vojnog lekara o nesposobnosti za vojnu službu) i oni koji imaju sudske presude o izricanju kazne zatvora.

Ukrajina Rusija rat Foto:Konstantin Mihalchevskiy / Sputnik / Profimedia

Informacije o vojnim gubicima

Kada je reč o vojnim gubicima Rusije na frontu u Ukrajini, ovo je prvi put da je neki ruski visoki zvaničnik uopšte spomenuo poginule vojnike.

Od početka rata u Ukrajini, Rusija je izgubila 5,937 vojnika, rekao je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.

Takođe, Šojgu je rekao da je Ukrajina izgubila 61,207 vojnika od početka „specijalne vojne operacije“, kako Kremlj naziva invaziju na tu zemlju. Sa druge strane, Ukrajina tvrdi da je Rusija izgubila skoro 55.000 vojinika od 24. februara do sada.

Rat sa Zapadom

„Mi smo zaista u ratu sa kolektivnim Zapadom plus NATO. Kada govorimo o tome, ne mislimo samo na naoružanje koje se isporučuje u ogromnim količinama, već, naravno, i na sisteme. To su sistemi komunikacije, sistemi za obradu informacija“, rekao je Šojgu dodajući da oko 200 civilnih satelita, svi sateliti NATO, rade u interesu Ukrajine.

Kalinjingrad Foto:Vitaly Nevar / TASS / Profimedia/Kommersant Photo Agency / ddp USA / Profimedia/Vitaly Nevar / TASS / Profimedia

Region u pripravnosti

Zbog eksplozivnih najava Putina i Šojgua, okolne zemlje su u strahu od potencijalnog napada Rusije. Tako je Litvanija odmah po njihovom obraćanju saopštila da se vojne snage stavljaju u pripravnost.

Arvidas Anušauskas, ministar obrane Litvanije, objavio je odluku vlade, a dodatno je naglasio opasnost situacije u Kalinjingradu.

„Budući da će se ruska vojna mobilizacija takođe odvijati u blizini naših granica, (Kalinjingrad) litvanske snage za brzo reagovanje stavljaju se u stanje visoke pripravnosti kako bi se sprečile bilo kakve provokacije Rusije“, naveo je Anušauskas.

POGLEDAJTE JOŠ:

Kalinjingrad je ruska enklava koja se nalazi na teritoriji Litvanije, a tamošnje vlasti od početka rata u Ukrajini ističu da je upravo zbog ove sporne teritorije moguć sukob sa Rusijom.

Pored toga, susedne Estonija i Letonija ističu da će pratiti razvoj situacije u Ukrajini, ali i Rusiji zbog mobilizacije.

Finska, koja je predala zahtev za članstvo u NATO savezu, već izvesno vreme trpi pritiske od strane Rusije, koja ne želi NATO trupe u svom okruženju.

Slična je situacija i sa Poljskom, koja od februara upozorava da je moguće širenje sukoba sa teritorije Ukrajine.

BONUS VIDEO Masovna grobnica u Izjumu

***
Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram