Oglas

epa13062147 FIFA President Gianni Infantino gestures as he attends the FIFA World Cup 2026 group stage match Scotland against Brazil, in Miami, Florida, USA, 24 June 2026.  EPA/CRISTOBAL HERRERA-ULASHKEVICH
CRISTOBAL HERRERA-ULASHKEVICH / EPA

Zašto Đanija Infantina zovu "teflonom" svetskog fudbala

17. nov. 2026. 18:09

Đani Infantino, predsednik FIFA, dobio je nadimak "teflon" u tekstu objavljenom od strane ESPN-a opisan je rečju "teflon". Iako je novinar Mark Ogden tu reč iskoristio kako bi istakao to da se na Švajcarca skandali - a bilo ih je podosta - ne lepe, te da je izvesno da će o(p)stati na čelu FIFA i posle izbora planiranih za 18. mart 2027. godine, postoji i druga strana ove priče, koja je neuporedivo strašnija, ali ništa manje primenjiva na taj Infantinov nadimak.

Oglas

Iza naziva „teflon“, koji danas gotovo svi povezujemo sa nelepljivim posuđem, krije se jedna od najmračnijih industrijskih priča u modernoj američkoj istoriji. Decenijama je kompanija DuPont proizvodila hemikaliju koja je zagađivala vodu, zemljište i ljudske organizme, dok su se dokazi o njenoj štetnosti gomilali. A ono što se dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje koliko dalekosežne mogu biti posledice odluka jedne moćne kompanije.

DuPont je jedna od najvećih američkih hemijskih kompanija, a njena istorija obeležena je brojnim industrijskim dostignućima, ali i aferama. Jedan od njenih najpoznatijih proizvoda bio je „teflon“, materijal koji se koristi za nelepljive premaze, između ostalog i na posuđu. Međutim, u središtu velikog ekološkog skandala nije bio sam „teflon“, već hemikalija PFOA, poznata i kao C8, koja se koristila u njegovoj proizvodnji.

PFOA pripada grupi perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih supstanci, poznatih pod zajedničkom skraćenicom PFAS. Reč je o velikoj porodici sintetičkih hemikalija koje se koriste u industriji i proizvodnji različitih potrošačkih proizvoda. Naziv „večne hemikalije“ dobile su zbog svoje izuzetne postojanosti, odnosno sposobnosti da se veoma sporo razgrađuju u prirodi. Mogu da opstanu u zemljištu, vodi i ljudskom organizmu, zbog čega zagađenje može da traje dugo nakon prestanka njihovog ispuštanja.

DuPont je PFOA koristio kao pomoćno sredstvo u proizvodnji fluoropolimera, među kojima su bili i materijali za pojedine proizvode sa nelepljivim premazom. Jedno od glavnih postrojenja nalazilo se u Vašingtonu, u saveznoj državi Zapadnoj Virdžiniji, u blizini reke Ohajo. Problem je nastao kada su industrijski otpad i ostaci hemikalije dospeli u okolinu fabrike, a zatim i u izvore vode koje su koristili stanovnici okolnih naselja.

Posebno zabrinjavajuće bilo je to što se problem nije pojavio preko noći. DuPont je još tokom osamdesetih godina raspolagao informacijama o prisustvu PFOA u krvi svojih radnica, uključujući trudnice, kao i o mogućem prenosu hemikalije sa majke na fetus. Kompanija je kasnije dolazila do podataka o zagađenju lokalnih izvora vode, ali američke regulatorne institucije nisu blagovremeno dobile sve informacije o rizicima.

Američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) pokrenula je postupak protiv DuPonta zbog neprijavljivanja podataka o potencijalnim opasnostima PFOA. U decembru 2005. kompanija je pristala da plati 10,25 miliona dolara kazne, uz dodatnih 6,25 miliona dolara namenjenih projektima zaštite životne sredine. EPA je tada saopštila da je reč o najvećoj građanskoj administrativnoj kazni koju je ta institucija do tada izrekla na osnovu federalnih propisa o zaštiti životne sredine.

Ipak, novčana kazna bila je samo deo mnogo veće priče. Ljudi koji su živeli u okolini fabrike godinama su bili izloženi hemikaliji za koju će se kasnije utvrditi da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Jedan od ključnih trenutaka u razotkrivanju afere bila je borba advokata Roba Bilota, koji je zastupao stanovnike pogođene zagađenjem.

US lawyer Robert Bilott attends a European Parliament Committee's public hearing on February 5, 2020.,Image: 496611709, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no  , Credit line: Kenzo TRIBOUILLARD / AFP / Profimedia
Kenzo TRIBOUILLARD / AFP / Profimedia / Kenzo TRIBOUILLARD / AFP / Profimedia

Bilot je došao do internih dokumenata kompanije koji su otkrivali razmere problema i informacije kojima je DuPont raspolagao. Njegova pravna borba dovela je do velikog istraživanja koje je obuhvatilo oko 69.000 ljudi iz zajednica izloženih PFOA. Nezavisni naučni panel utvrdio je verovatnu povezanost izloženosti ovoj hemikaliji sa šest zdravstvenih problema: rakom bubrega, rakom testisa, bolestima štitne žlezde, ulceroznim kolitisom, povišenim holesterolom i hipertenzijom izazvanom trudnoćom.

Među najpoznatijim sudskim ishodima bio je i spor u kojem je DuPont pristao na nagodbu vrednu 671 milion dolara, kako bi rešio tužbe hiljada stanovnika koji su tvrdili da su pretrpeli zdravstvene posledice zbog izloženosti PFOA. Kompanija je kasnije prestala da koristi ovu hemikaliju u proizvodnji u SAD, ali to nije značilo da je problem nestao. PFOA je već dospela u životnu sredinu, a njena postojanost značila je da će kontaminacija nastaviti da predstavlja problem i nakon obustavljanja upotrebe.

Zbog toga se priča o DuPontu i danas navodi kao jedan od najpoznatijih primera posledica industrijskog zagađenja, ali i pitanja odgovornosti kompanija koje su raspolagale informacijama o potencijalnim rizicima svojih proizvoda.

I upravo se tu vraćamo na Infantina.

14058952
ISAAC ESQUIVEL / EPA

Naravno, ne postoji doslovna jednakost između ekološke katastrofe koju je izazvala proizvodnja PFOA i odluka koje se donose u svetskom fudbalu. Međutim, paralela se može povući kada se govori o odnosu prema upozorenjima, transparentnosti i dugoročnim posledicama. DuPont je nastavio da posluje dok su se gomilali podaci o štetnosti hemikalije koju je koristio, a posledice su na kraju snosili ljudi koji nisu imali nikakvu kontrolu nad odlukama kompanije.

Pod Infantinom, FIFA je prošla kroz niz promena koje su izazvale ozbiljne rasprave o budućnosti fudbala. Svetsko prvenstvo prošireno je sa 32 na 48 reprezentacija, a već je najavljeno da će izdanje 2030. godine imati 104 utakmice. Istovremeno, sve veći broj takmičenja i utakmica otvorio je pitanje opterećenja igrača, dok su komercijalni interesi organizacije postali jedna od centralnih tema rasprava o njenom upravljanju.

Posebno su odjeknule kontroverze oko planova za uključivanje privatnih investitora u novo komercijalno telo FIFA, kojem bi bila prepuštena određena prava na buduće prihode od Svetskog prvenstva. UEFA je zbog toga tražila odgovore od svetske kuće fudbala, postavljajući čak 42 pitanja o planovima, finansijama i načinu donošenja odluka. Dodatne reakcije izazvale su i odluka o dodeli FIFA nagrade za mir američkom predsedniku Donaldu Trampu, kao i slučaj poništavanja crvenog kartona američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu tokom Svetskog prvenstva 2026. godine.

Ipak, kontroverze nisu ostale samo na nivou javnih polemika. UEFA je u novembru 2026. podržala kandidaturu predsednika Francuske fudbalske federacije Filipa Diala za predsednika FIFA, čime je Infantino dobio ozbiljnog protivkandidata pred izbore zakazane za 18. mart 2027. godine u Rabatu. Japanski fudbalski funkcioner Kozo Tašima takođe je najavio kandidaturu, dok Infantino, uprkos pritiscima, i dalje ima značajnu podršku među članicama svetske fudbalske organizacije.

Upravo je to razlog zbog kojeg je Mark Ogden u tekstu za ESPN ocenio da je Infantinov reizbor gotovo izvestan, uprkos brojnim aferama, kontroverzama i pravnim izazovima. Njegov položaj zasad nije ozbiljno ugrožen, iako se prvi put posle dužeg vremena pojavljuje organizovaniji pokušaj da mu se suprotstavi.

Zato nadimak „teflon“, posmatran kroz priču o DuPontu, dobija i jednu drugačiju dimenziju. U prvom značenju, odnosi se na čoveka na koga se skandali ne lepe i koji uspeva da sačuva svoju poziciju uprkos kritikama. U drugom, podseća na hemikaliju čija je proizvodnja ostavila dugotrajne posledice po životnu sredinu i zdravlje ljudi.

DuPont je pokazao koliko dugo posledice poslovnih odluka mogu da traju, čak i kada se proizvodnja zaustavi, odgovorni promene funkcije, a kompanije plate kazne i nagodbe. U slučaju FIFA, pitanje je kakve će posledice današnje odluke ostaviti na fudbal i da li će se one pokazati tek onda kada Infantino više ne bude na njenom čelu.

Jer predsednik može da ode, ali ono što ostane iza njegovih odluka ne mora da nestane zajedno sa njim.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare