Foto:shutterstock

Klima je najveće olakšanje u paklenim letnjim danima, ali takođe može da nam bude neprijatelj. Da li je gora od neuhvatljive promaje, za Nova.rs otkriva doktor Dragan Miljković.

„Promaja ne postoji, to je izmišljotina našeg naroda“, na početku govori dr Miljković, koji ističe da je ipak klima češći uzrok zdravstvenih problema.

Klima direktno deluje na bazalni metabolizam, odnosno na metaboličke promene u organizmu, naglašava lekar, zato je važno koristiti je pravilno.

Pročitajte još:

„Treba se adaptirati ogromnoj razlici u temperaturama napolju i u stanovima i kancelarijama. Ne sme se dogoditi da je napolju 38, a vama unutra 22 stepena. Realno je da bude 28 do 30 za trenutno vreme“, savetuje lekar.

Kada je razlika između spoljnog i klimatizovanog vazduha prevelika, srce se previše opterećuje jer brže pumpa, a krvni sudovi se ne mogu tako brzo širiti i skupljati. To može da izazove srčane tegobe i kod zdravih ljudi, a posebno onih koji imaju problema sa srcem. Česti su i bolovi u zglobovima, glavobolja, suva koža, ali i respiratorne infekcije.

Zato treba da se osiguramo da nam klima ne duva direktno u telo ili lice, savetuje dr Miljković. Čistoća klime je takođe bitan faktor.

„U kancelariji treba da proverite da li vam je klima iza leđa ili vam duva direktno u lice. Filter klime je jako bitan i mora da bude čist. Pitanje je koliko često čistite klimu“, kaže lekar.

Foto: Shutterstock

Ukoliko imate bebu, dr Miljković daje smernice za korišćenje klime.

„Beba se mnogo lakše adaptira na temperature nego odrasli. Jako je bitno razgolititi bebu. Klimu možete da palite ali u drugoj prostoriji, jer beba ne sme da bude direktno izložena klimi. Tečnost je najvažnija, kao i za odrasle“, rekao je.

Podseća da uvek imamo flašicu vode pored sebe, ali da se ne nalivamo.

„Jako je bitno da količina tečnosti koju popijemo u toku dana bude srazmerna količini koju mokrimo“, prosto je pravilo lekara.

Poseban savet ima za hronične bolesnike, koji su ugrožena grupa kada su vrućine nesnosne.

„Svi hronični moraju da uzimaju redovnu terapiju. Smanjuju se diuretici u zavisnosti od količine tečnosti koju uzimaju. Bitno je ponašati se u skladu sa svojom terapijom, kao i izbeći period od 10 do 17 časova. Što nije moranje, bolje sačekati posle 17 časova“, zaključuje dr Dragan Miljković.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare