Pedijatar otkriva šta raditi kada dete proguta neki predmet

Gutanje stranih predmeta kod male dece čest je problem koji može imati ozbiljne posledice. Roditelji se često suočavaju s pitanjima o tome kako da zaštite decu, kako prepoznati simptome i kada je neophodno potražiti lekarsku pomoć. U razgovoru s pedijatrom iz PRIME MEDICAL KIDS donosimo odgovore na najčešća pitanja koja brinu roditelje, uz praktične savete za prevenciju i prvu pomoć.

Do kog uzrasta su deca sklona gutanju predmeta?

"Deca su najsklonija gutanju predmeta između 1. i 3. godine života. Najkritičniji period je oko prve godine kada deca istražuju svet. To je takozvana oralna faza, kada sve stavljaju u usta. Prohodavanjem deteta okolina mu postaje potpuno dostupna i tada roditelji moraju imati apsolutni nadzor, jer dete može progutati sitne predmete poput
delova igračaka, novčića ili baterija", kaže doktor Gabriel.

Šta su najčešći predmeti koje deca gutaju?

"Najčešće su to sitne plastične perlice od delova nakita, novčići, male baterije, bombone, kokice", navodi.

Zatim nam je objasnio i šta sve može da bude opasno po decu, u blizini kojih predmeta nikako ih ne treba ostavljati bez nadzora.

"Dete uzrasta 1-3 godine nikako ne ostavljati bez nadzora. To je period učenja i istraživanja sveta oko sebe. Kućna hemija, sredstva za čišćenje i lekovi moraju biti potpuno sklonjeni i van domašaja dece. Ta sredstva vrlo brzo i trajno mogu narušiti zdravlje deteta, a tada je neophodna brza lekarska intervencija", priča dr Gabriel, pa dodaje:

"Takođe, želim naglasiti da je kod nas najčešći razlog za bronhoskopiju (dijagnostičko sredstvo kojim uklanjamo opstrukciju disajnih puteva) gutanje kokica, PEZ bombona i kikirikija. Pedijatrijski savet u svetu je da se, na primer, kokice ne daju deci do četiri pune godine, kao ni sitne bombone".

U razgovoru sa pedijatrom Gabrielom Vidovićem, iz vodeće dečije klinike PRIME MEDICAL KIDS obradili smo i simptome koji ukazuju na to da je dete progutalo strano telo.

"Zavisno od lokalizacije stranog tela zavise i simptomi koje će dete ispoljiti. Ukoliko je sitno strano telo u disajnom putu možete vrlo lako prepoznati da se radi o stranom telu. Takvo dete intenzivno i zacenjivački kašlje, bori se za vazduh, isprekidano priča. Bez panike i smireno krenuti u pružanje prve pomoći izvođenjem tzv. Hajmlihovog manevra. Većem detetu prići sa leđa, stisnutu pesnicu 2-3 cm postaviti iznad pupka, a drugom rukom preko stisnute pesnice potiskivati je od dijafragme gore ka grudnom košu. Nekoliko puta ponavljati manevar dok se strano telo ne izbaci", objašnjava.

"Kod manje dece se taj manevar ne izvodi. Umesto toga, dete treba osloniti grudima na otvoren dlan, a drugom rukom lagano udarati između lopatica. Najvažnije je ostati pribran, jer uspeh prve pomoći zavisi od smirenosti i pravilnog ponavljanja postupka. Nakon što strano telo ispadne, odmah pozovite službu hitne pomoći", naglašava doktor
Gabriel.

On upozorava na još jednu stvar.

"Ovde je važno da naglasim da nikako ne gurate prste detetu u usta, jer tim postupkom strano telo možete potisnuti dublje u disajni put i tako otežati pomoć i manevar".

On je istakao i razlike u simptomima koje deca ispoljavaju, a koji se razlikuju prema samoj vrsti stranog tela koje dete proguta.

Ukoliko je strano telo progutano, simptomi su vezani za stomačnu simptomatologiju. Ako se radi o hemijskim sredstvima ili lekovima, simptomi trovanja uključuju mučninu, povraćanje i bol u trbuhu.

Većina glatkih i manjih progutanih tela spontano i bez tegoba biva izbačena napolje defekacijom (stolicom deteta).

Ono što zahteva hitan lekarski pregled i brzu dijagnostiku su veći novčići i male baterije.

"Molim roditelje da se odmah obrate lekaru", akcentuje pedijatar.

A u kom slučaju se odmah ide kod lekara?

"Kod progutanih stranih tela hitnu dijagnostiku i terapiju zahteva gutanje malih baterija jer one dovode do korozivnih rana jednjaka ili želuca kao i sva strana tela koja veličinom ne mogu da budu izbačena stolicom. Na primer, ako dete proguta veliki novčić, može ispoljiti intenzivan bol u trbuhu, stomak se naduje, nema gasova niti defekacije, što ukazuje na stanje poznato kao opstruktivni ileus", saznali smo u razgovoru sa pedijatrom Gabrielom Vidovićem, iz dečije klinike PRIME MEDICAL KIDS.

Kada je neophodno da se strano telo ukloni hirurški i kako izgleda ta procedura?

"Na sreću, većina progutanih stranih tela ne zahteva nikakve mere. Najčešće se u roku od 24–48 sati izbacuju stolicom", kaže pedijatar, pa dodaje da se nakon brze dijagnostike i lokalizacije stranog tela, najčešće rade dve procedure:

Endoskopija – vađenje stranog tela iz jednjaka ili želuca.

Bronhoskopija – vađenje stranog tela iz disajnog puta.

"Hirurške procedure su veoma retke i primenjuju se kod korozivnih rana izazvanih kiselinama ili bazama, kao i kod većih stranih tela koja dovode do opstrukcije u trbuhu", zaključuje on.

Gabriel podseća i da oštra strana tela koja mogu povrediti digestivni sistem, male baterije ili sva korozivna sredstva zahtevaju neodložan lekarski pregled i dijagnostiku.

Pitali smo ga koja bi bila njegova poruka roditeljima kada je u pitanju prevencija i brza reakcija na ovakve situacije.

"Ostati pribran, brzo razmišljati i nadzirati dete. Edukovati se oko prve pomoći", podvlači on, pa dodaje:

"Cilj ovog teksta i tema nas pedijatara iz Prime Medical Kids je edukativnog karaktera, kako bismo roditelje oslobodili straha i edukovali da u svakom trenutku pruže prvu pomoć svom detetu.

Na kraju bih želeo da naglasim da, pored svih bolesti kojima su izloženi naši mališani, statistika pokazuje da je zades (nesreća) najveći uzročnik smrtnosti kod dece – uključujući strana tela, padove, povrede, trovanja i saobraćajni traumatizam", zaključuje.