Oglas

Image: 514266145, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no  , Credit line: Sotonplotter / Alamy / Profimedia
Merenje telesne temperature / Sotonplotter / Alamy / Profimedia

Normalna telesna temperatura više nije 37 stepeni? Naučnici objasnili šta se promenilo i koliko danas iznosi

03. nov. 2026. 07:31

Generacije ljudi odrastale su uz jednostavno pravilo da normalna telesna temperatura iznosi 37 stepeni Celzijusa. Međutim, naučna istraživanja pokazuju da ova vrednost možda više ne odgovara prosečnoj temperaturi savremenog čoveka. Štaviše, postoje dokazi da su ljudi danas u proseku hladniji nego što su bili pre jednog i po veka.

Oglas

Naučnici sa američkog Univerziteta Stanford ustanovili su da se prosečna telesna temperatura stanovništva tokom poslednjih 150 godina postepeno smanjivala. Prema njihovim nalazima, vrednost koja se dugo smatrala univerzalnim medicinskim standardom zapravo ne odražava precizno stanje kod svih zdravih odraslih osoba.

Pojedina istraživanja ukazuju na to da bi prosečna telesna temperatura odraslih mogla biti bliža 36,4 stepena, mada se rezultati razlikuju od studije do studije.

Ono što je posebno zainteresovalo istraživače jeste pitanje zašto je došlo do ove promene i da li ona otkriva nešto o načinu na koji se ljudsko telo prilagodilo savremenom životu.

Kako je 37 stepeni postalo medicinsko pravilo?

Uverenje da normalna telesna temperatura iznosi 37 stepeni potiče još iz 19. veka.

Nemački lekar Karl Rajnhold August Vunderlih sproveo je šezdesetih godina 19. veka opsežno istraživanje tokom kojeg je prikupio više od milion merenja telesne temperature kod približno 25.000 pacijenata.

Na osnovu tih podataka, vrednost od 37 stepeni prihvaćena je kao prosečna temperatura ljudskog tela, a vremenom je postala jedno od najpoznatijih pravila u medicini.

Ipak, Vunderlih je još tada uočio da temperatura nije ista kod svih ljudi i da može zavisiti od pola, godina i doba dana.

Kasnija istraživanja pokazala su da je stvarna prosečna vrednost često niža, ali i da se telesna temperatura ljudi možda menjala tokom istorije.

Naučnici analizirali podatke prikupljane više od 150 godina

Istraživači sa Stanforda analizirali su 677.423 merenja telesne temperature iz tri velike baze podataka koje su obuhvatile gotovo 190.000 ljudi.

Podaci su uključivali medicinske zapise američkih veterana Građanskog rata, rezultate zdravstvenih istraživanja sprovedenih tokom sedamdesetih godina prošlog veka, kao i savremene medicinske podatke prikupljane između 2007. i 2017. godine.

Rezultati istraživanja, objavljeni 2020. godine u naučnom časopisu eLife, pokazali su da je prosečna telesna temperatura opadala za približno 0,03 stepena po deceniji rođenja.

Prema proračunima istraživača, muškarci rođeni krajem 20. veka imali su u proseku oko 0,59 stepeni nižu telesnu temperaturu od muškaraca rođenih početkom 19. veka.

Kod žena je zabeležen pad od približno 0,32 stepena u poređenju generacija rođenih krajem 19. i krajem 20. veka.

Ovi nalazi ukazuju na to da se možda ne radi samo o drugačijim termometrima ili preciznijim metodama merenja, već o stvarnoj fiziološkoj promeni.

Zašto je ljudsko telo postalo hladnije?

Jedno od mogućih objašnjenja krije se u činjenici da danas živimo u znatno drugačijim zdravstvenim i higijenskim uslovima nego naši preci.

Tokom 19. veka ljudi su se mnogo češće suočavali sa tuberkulozom, dizenterijom i drugim zaraznim bolestima. Hronične infekcije i upalni procesi predstavljali su dodatno opterećenje za organizam.

Kada se imunski sistem bori protiv infekcije, dolazi do promena u metabolizmu i povećane proizvodnje toplote.

Zahvaljujući vakcinaciji, antibioticima, boljoj higijeni i napretku medicine, savremeni čovek u mnogim sredinama ima manju izloženost pojedinim infekcijama koje su nekada bile veoma rasprostranjene.

Naučnici pretpostavljaju da bi smanjenje učestalosti hroničnih upala moglo da bude jedan od razloga zbog kojih je prosečna telesna temperatura danas niža.

Međutim, to nije jedino moguće objašnjenje.

Grejanje i klima-uređaji možda su takođe odigrali važnu ulogu

Promene u načinu života mogle bi da budu još jedan faktor.

Za razliku od ljudi koji su živeli pre 150 godina, veliki deo savremenog stanovništva provodi vreme u prostorijama u kojima se temperatura održava na relativno stabilnom nivou.

Zimi koristimo centralno grejanje, dok leti klima-uređaji omogućavaju da izbegnemo velike vrućine.

Zbog toga organizam ne mora u istoj meri da troši energiju kako bi održavao svoju unutrašnju temperaturu u različitim spoljašnjim uslovima.

Istraživači smatraju da bi takav način života mogao da utiče na potrošnju energije i proizvodnju toplote u organizmu.

Ipak, važno je naglasiti da su ovo naučne hipoteze i da još nije pouzdano utvrđeno koliko pojedinačni faktori doprinose dugoročnom padu telesne temperature.

Slična promena primećena je i među stanovnicima Amazona

Posebno zanimljivo otkriće došlo je iz Bolivije, gde su naučnici proučavali pripadnike naroda Cimane, koji žive na području amazonske prašume.

Istraživanje objavljeno 2020. godine u časopisu Science Advances pokazalo je da je njihova prosečna telesna temperatura početkom 2000-ih bila približno 37 stepeni.

Međutim, do 2018. godine spustila se na oko 36,5 stepeni.

Dakle, za manje od dve decenije uočena je promena slična onoj koja se u Sjedinjenim Američkim Državama odvijala tokom mnogo dužeg perioda.

Istraživači su razmatrali različite moguće uzroke, uključujući promene u fizičkoj aktivnosti, građi tela, korišćenju lekova i životnim uslovima.

Ipak, nijedan od ovih faktora nije u potpunosti objasnio zabeleženi pad.

Kolika je onda normalna telesna temperatura?

Dodatno istraživanje naučnika sa Stanforda, objavljeno 2023. godine u časopisu JAMA Internal Medicine, ponudilo je još precizniji odgovor.

Analizirano je više od 618.000 ambulantnih pregleda, a nakon izdvajanja merenja koja su mogla biti povezana sa bolestima i drugim faktorima koji utiču na temperaturu, utvrđeno je da prosečna normalna temperatura merena u ustima iznosi približno 36,64 stepena Celzijusa.

Istraživači su ustanovili da telesna temperatura zavisi od više faktora, među kojima su godine, pol, visina, telesna masa i vreme merenja.

Starije osobe uglavnom imaju nešto nižu telesnu temperaturu od mlađih, dok žene u proseku imaju nešto višu temperaturu od muškaraca.

Takođe, temperatura obično dostiže najniže vrednosti rano ujutru, a najviše tokom kasnog popodneva.

To znači da ista izmerena vrednost ne mora imati potpuno isto značenje kod svih ljudi.

Da li je 37 stepeni znak da nešto nije u redu?

Iako istraživanja pokazuju da je prosečna telesna temperatura često niža od 37 stepeni, to ne znači da je ova vrednost postala nenormalna.

Naprotiv, temperatura od 37 stepeni i dalje može biti sasvim uobičajena kod zdrave osobe.

Povišenom telesnom temperaturom kod odraslih najčešće se smatra vrednost od 38 stepeni ili više, ali prilikom procene zdravstvenog stanja važni su i simptomi, način merenja i uobičajena temperatura pojedinca.

Telesna temperatura ispod 35 stepeni može ukazivati na hipotermiju, stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć.

Naučnici zato sve više naglašavaju značaj individualnog pristupa, odnosno poznavanja temperature koja je uobičajena za određenu osobu.

Najvažniji zaključak istraživanja nije da je 37 stepeni prestalo da bude normalno, već da ljudsko telo nema jednu univerzalnu temperaturu koja važi za sve.

Istovremeno, rezultati ukazuju na zanimljivu mogućnost: kako su se tokom prethodnih vekova menjali zdravstveni uslovi, okruženje i svakodnevni život, tako se postepeno menjala i fiziologija ljudskog organizma.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare