U jednoj od poslednjih epizoda rijalitija "The Kardashians" lekar je pokazao Kim Kardašijan da se na snimku mozga vide „rupe“ za koje je rekao da predstavljaju „smanjenu moždanu aktivnost“. Iako ovo zvuči veoma zabrinjavajuće, brojni lekari i naučnici dovode u pitanje tehnologiju koja je korišćena, kao i način na koji se komercijalizuje.
Stručnjaci koji se bave zdravljem mozga i dijagnostikom, uključujući i autorku originalnog teksta, objašnjavaju šta zapravo znamo o ovim snimanjima, da li „rupe na mozgu“ zaista postoje i da li bi zdrave osobe uopšte trebalo da rade ovakve preglede.
Ranije ove godine Kim je nakon magnetne rezonance dobila dijagnozu aneurizme, odnosno proširenja krvnog suda u mozgu. Tip i ozbiljnost aneurizme nisu poznati, a ne postoji jasan dokaz da je ona povezana sa najnovijim navodima iz emisije.
Ovaj put korišćen je potpuno drugi tip snimanja SPECT (single-photon emission computed tomography). Reč je o tehnici koja podrazumeva ubrizgavanje radioaktivnog markera u krv, a zatim snimanje specijalnom kamerom koja pravi trodimenzionalni prikaz organa, uključujući mozak. SPECT je razvijen još 1976, a prvi put primenjen na mozgu početkom devedesetih.
SPECT može da prikaže protok krvi kroz organe i u medicini se koristi za dijagnostiku određenih stanja mozga, srca i kostiju. Međutim, njegova primena je vrlo ograničena i postoji malo dokaza da je koristan izvan jasno definisanih medicinskih indikacija.
Klinika prikazana u epizodi s Kardashiansima nudi SPECT snimanja svojim klijentima, uključujući i porodicu Kardašijan-Džener.
Ova tehnologija postala je popularna jer izgled snimaka deluje atraktivno, pastelne boje, 3D prikaz, a na društvenim mrežama se agresivno promoviše kao alat koji može da otkrije širok spektar stanja: od stresa, Alchajmerove bolesti, ADHD-a i povreda mozga, do problema sa snom, besa pa čak i bračnih problema.
Međutim, naučni dokazi za to praktično ne postoje. Zbog ovakvih tvrdnji mnogi lekari i istraživači nazivaju rad ovakvih klinika „naučno neutemeljenim“ i porede ga sa prodavanjem „čudotvornih eliksira“.
SPECT zaista može da pokaže smanjen protok krvi u određenim delovima mozga, ali takve promene mogu biti prisutne kod najrazličitijih stanja. Protok krvi varira i od toga koji deo mozga se posmatra, koje je doba dana i koliko je osoba umorna.
Ove oblasti smanjenog protoka često se marketinški nazivaju „rupama“, „udubljenjima“ ili „oštećenjima“. U slučaju Kim Kardašijan lekar je smanjeni protok krvi protumačio kao „nisku aktivnost“ mozga i pripisao je hroničnom stresu.
Ipak, ne postoji naučni dokaz da se stres ili bilo koja emocionalna reakcija može precizno dijagnostikovati SPECT snimanjem. Zapravo, ne postoji nijedna neurološka metoda koja pouzdano povezuje pojedinačne obrasce moždane aktivnosti sa tačno određenim simptomima kod svake osobe.

Lekari upozoravaju da je problematično kada zdrave osobe, bez simptoma, traže SPECT snimanje. Prvo, to podrazumeva izlaganje radioaktivnim materijama bez jasnog medicinskog razloga. Drugo, na osnovu ovakvih nalaza pacijentima se neretko preporučuju nepotrebni tretmani ili dodaci ishrani.
Pošto se SPECT ne smatra medicinski potrebnim pregledom za zdrave ljude, pacijenti ga plaćaju iz svog džepa često više od 3.000 dolara, a suplementi se dodatno naplaćuju.
Iako se SPECT i MRI u medicini koriste za dijagnostiku mnogih ozbiljnih stanja, ne postoji razlog da zdrava osoba bez simptoma radi ovakve preglede.
Snimanja koja se nude kao „rutinski pregledi zdravih ljudi“ često su samo način da se iskoristi njihova briga o zdravlju, a mogu dovesti do nepotrebnih terapija, pogrešnih dijagnoza i povećanog opterećenja zdravstvenog sistema.
Možda je primamljivo uraditi isti pregled kao neka poznata ličnost, nadajući se da će nam dati odgovore o našem zdravlju. Međutim, najbolja medicinska praksa uvek se zasniva na dokazima, jasnim indikacijama i proceni stručnjaka a ne na trendovima i estetski privlačnim snimcima.