Psihološki eksperiment
Foto: J.M. Eddins Jr.l/US AIR FORCE / Sciencephoto / Profimedia

Poljski psiholog Solomon Aš je u Ameriku uveo ideje socijalne psihologije. Godine 1951. je izveo eksperiment kojim je hteo da istraži do kog stepena pojedinac bira sopstveno mišljenje pod uticajem mišljenja većine.

Posmatrajući savremeno društvo, nije teško pogoditi do kakvog zaključka je došao.

U Ašovom laboratorijskom eksperimentu je učestvovalo 50 studenata u SAD.

Solomon Aš (levo); Foto: AMERICAN PHILOSOPHICAL SOCIETY / Sciencephoto / Profimedia

On ih je stavio u situaciju u kojoj su morali da biraju između mišljenja grupe i svog mišljenja. Svaki ispitanik je bio u prostoriji sa sedam drugih ljudi za koje nije znao da su Ašovi saradnici, a kojima je rečeno da daju pogrešne odgovore.

Ispitanik je uvek sedeo na kraju reda tako da je morao da sluša procene svih pre nego što bi dao svoju.

Njima su pokazivane slike i svakom studentu je postavljano veoma jednostavno pitanje sa očiglednim odgovorom. Sve što je trebalo da kažu je koja linija sa desne odgovara onoj sa leve strane.

Ašov eksperiment
Foto: Printscreen Youtube

U prva dva pokušaja ispitaniku je bilo lako jer su i on i „namešteni“ učesnici davali tačne, očigledne odgovore.

Ipak, posle četvrtog pokušaja, svi ljudi osim ispitanika su davali netačne odgovore u pojedinim trenucima, tačnije u 12 od 18. Ispitanik je mogao da ignoriše većinu i vodi se sopstvenim osećajem ili je mogao da složi sa većinom i ignoriše očigledne činjenice. Cilj je bio da se otkrije da li će ispitanik promeniti odgovor i dati isti kao ostali ili će ostati pri svom i verovati svojim očima.

Pročitajte još:

Ispitanici su se velikom većinom složili s netačnim odgovorom iako su mislili suprotno.

Kada je Solomon Aš kasnije pitao ispitanike zašto ne veruju svojim očima, neki su odgovarali da su mislili da ne vide dobro, kada svi ostali odgovaraju drugačije, a neki su znali da ostali odgovaraju pogrešno, ali su se plašili od socijalnog odbacivanja i odgovorali su kao i većina.

Ovaj eksperiment s konformizmom je naučno potvrdio koliko je teško odoleti pritisku grupe. Takođe je ukazao na ogroman uticaj mase i koliko je teško prosečnom čoveku da se izdvoji i suprotstavi većini.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare