Kako da napravite "kišnu baštu" koja može da zaštiti vaš dom od poplava

Obilne kiše i poplave pogodile su nedavno španski region Kataloniju, odnevši najmanje dva života i potopivši kuće i puteve.

Nažalost, to nije prvi takav slučaj, a neće biti ni poslednji. Naučnici predviđaju porast broja ekstremnih vremenskih nepogoda širom sveta, čemu delom doprinose klimatske promene izazvane ljudskim aktivnostima.

Kada se bujice povuku, ljudima ostaje da se suoče s posledicama razaranja, da uklanjaju mulj s ulica i ispumpavaju vodu iz poplavljenih dnevnih soba.

Bašte su možda poslednje na spisku stvari koje ljudi obnavljaju nakon poplave, ali da li bi one mogle da postanu svojevrsna zaštita od budućih nepogoda?

Kako rizik od poplava i suša raste, tako raste i interesovanje za sadnju takozvanih kišnih bašta.

Šta je zapravo kišna bašta

Najjednostavnije rečeno, kišna bašta je blago udubljena površina zasađena autohtonim višegodišnjim biljkama i žbunjem koje dobro podnosi velike količine vode.

Strateški se postavlja na mestu na koje se sliva voda iz oluka, sa prilaznih puteva, zbijenog zemljišta i drugih površina s kojih se voda otiče.

Ta voda navodnjava biljke, dok zemljište upija vodu i istovremeno filtrira zagađujuće materije. Na taj način višak vode, kao i talog s puteva, otpad, patogeni iz životinjskog izmeta, đubriva i hemikalije koje voda usput pokupi, ne završavaju u odvodnim sistemima za atmosferske vode, slivovima i močvarnim područjima.

Kišne bašte mogu da spreče i prodiranje vode u podrum, kao i oštećenja temelja kuće.

U suvim područjima, pogođenim dugotrajnim sušama, mnogi baštovani takođe se okreću kišnim baštama i drugim načinima prikupljanja kišnice.

Kako da napravite kišnu baštu

Kišna bašta može da bude velika ili mala, prema vašim željama, ali je važno da bude udaljena najmanje tri metra od kuće, garaže i drugih objekata. Nemojte je praviti iznad septičke jame ili podzemnih instalacija, niti u blizini bunara iz kog se dobija voda za piće. Izbegavajte i nagnute površine, kao i mesta na kojima se voda već zadržava i zemljište je stalno natopljeno.

Iskopajte udubljenje željene veličine i oblika. Popularni su oblici bubrega, polumeseca, kruga i suze. Zemljište možete postepeno oblikovati tako da se spušta ka sredini, koja treba da bude oko 15 centimetara niža od ivica. Druga mogućnost je da iskopate središnji deo do dubine od 15 centimetara, ostavljajući ivice netaknutim, tako da oko udubljenja nastane zemljani nasip te visine.

Usmerite vodu ka udubljenju tako što ćete postaviti produžetak oluka, napraviti blagi pad terena, iskopati kanal ili povezati udaljeni oluk PVC cevi i sprovesti je pod zemljom do kišne bašte. Da biste usporili protok vode, obložite kanal ili nagnutu površinu kamenjem ili sitnim oblucima.

Neki baštovani radije ostavljaju sredinu kišne bašte bez biljaka i taj deo zemljišta prekrivaju kamenjem.

Koje biljke su najbolje za kišnu baštu

Birajte autohtone biljke koje su najbolje prilagođene uslovima s mnogo vode, a ako planirate da zasadite i središnji deo bašte, i one koje mogu da podnesu čak i močvarno zemljište.

Autohtone biljke prirodno su prilagođene uslovima u vašem području, pa ih je lakše uzgajati, zahtevaju manje održavanja i pružaju stanište pčelama, pticama, leptirima i drugim divljim životinjama.

Razmislite o kombinovanju cvetnih višegodišnjih biljaka sa travama, a ako imate dovoljno prostora, dodajte i žbunje i manje drveće. Sadnja zimzelenih biljaka dodatno će pomoći u sprečavanju erozije zemljišta.

Veb-sajt FloraVeg.EU dobar je izvor informacija koji omogućava pretragu autohtone vegetacije prema geografskom području i drugim kriterijumima, piše Euronews.com.

Biljke kojima je potrebno najviše vode posadite u sredini kišne bašte i oko nje, jer će se tu voda najpre skupljati i kratko zadržavati pre nego što prodre u zemljište. Biljke kojima je potrebno umereno zalivanje rasporedite duž uzdignutih ivica udubljenja, gde će zemljište biti nešto suvlje.

Kako se održava kišna bašta

Ako nema kiše, zalivajte biljke po potrebi tokom prve godine, dok im korenje raste i učvršćuje se u zemljištu. Redovno uklanjajte i korov, sve dok biljke ne porastu dovoljno da popune praznine između sebe.

Kada osmislite, oblikujete i zasadite svoju kišnu baštu, neće vam preostati mnogo toga da radite. Moći ćete da se opustite i uživate u upečatljivom prirodnom pejzažu, znajući da on ima i važnu, manje vidljivu ekološku funkciju.