izgaranje na poslu
Foto: - / DesignPics / Profimedia

Esejista i novinar Džonatan Malešić je u autorskom tekstu za list Gardijan obrazložio zašto misli da živimo u epidemiji sindroma izgaranja na poslu.

Kao razlog zašto je ovaj sindrom karakterističan za naše vreme istakao je to što postoji jaz između ideala o onome što se radi i stvarnosti na poslu. Ocenio je da je taj jaz veći nego u prošlosti.

„Ideal koji nas motiviše da radimo do tačke sagorevanja jeste obećanje da ćemo imati dobar život ako teško radimo. Obećanje o dobrom životu ne podrazumeva samo materijalni komfor već i društveni dignitet, ličnost i duhovnost čoveka“, naglasio je.

Malešić je istakao sebe kao osobu koja je želela da bude univerzitetski profesor zato što mu se činilo da njegovi univerzitetski profesori dobro žive. Međutim, kasnije je shvatio da je, kako je naveo, uglavnom laž američko obećanje da će dobro živeti oni koji rade pravi posao. Prema njegovim rečima, bio je slep pred tim obećanjem.

„Reč je o obećanju koje je filozof Platon nazvao ‘plemenita laž’, mit kojim se opravdavaju fundamenti društva“, dodaje.

Primećuje da je stvoren sistem u kojem poštovanje postoji samo prema krajnje posvećenim radnicima motivisani željom za dobrim životom, ali da to za posledicu ima anksioznost radnika koja se umiruje još intenzivnijim radom. Prethodno opažanje je objasnio primerom video-igara – one su tako osmišljenje da ih je teško prestati igrati.

„Lek je takođe i otrov. Da bi se anksioznost smanjila, preterano se radi, a da ne postoji odgovarajuća nagrada za to,  ne ostvaruje se veća autonomija u radnom okruženju, nema pravičnog odnosa, nema ostvarivanja ljudskih odnosa, te suprotstavljanjem ličnim vrednostima. Time čovek postaje iscrpljen i neefikasan“, upozorava Malešić, a prenosi klix.ba.

Pročitajte još:

Podvukao je da je anksioznost uzrokovana radom ugrađena u sam kapitalizam. Kako je naveo, to je ključno obećanje u knjizi Maksa Vebera iz 1905. „Protestantska etika i duh kapitalizma“ koja savršeno opisuje postavke današnje radne etike.

Ukazao je da postoji veliki broj ljudi koji žele da budu prepoznati kao sveci rada, iako su svesni ni da sami sebi ne mogu to pripisati. No, Malešić u tekstu za Gardijan ponovo upozorava da to ima posledice po psihičko stanje, tj. da dovodi do sagorevanja ili burn outa.

BONUS VIDEO: Kućni ljubimci za mirniji život

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar