Oglas

profimedia-1020376381
Iakov Filimonov / Alamy / Profimedia

Banke u Srbiji: Prilikom gotovinskih uplata mogu da traže dokaz o poreklu novca – evo u kojim slučajevima

18. jul. 2026. 12:42

Vest da će banke u Sloveniji ubuduće od određenog iznosa tražiti dokaz o poreklu gotovine otvorila je pitanje kakva pravila važe u Srbiji. Iako domaći propisi ne predviđaju jedinstven limit iznad kojeg svaki građanin automatski mora da dokazuje poreklo novca, banke imaju zakonsku obavezu da u određenim situacijama traže dodatnu dokumentaciju i prijave određene transakcije nadležnim organima.

Oglas

U Srbiji ovu oblast uređuje Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji propisuje obaveze banaka prilikom identifikacije klijenata, procene rizika i prijavljivanja sumnjivih transakcija.

Ne postoji iznos iznad kojeg svi moraju da dokazuju poreklo novca

Za razliku od pojedinih evropskih zemalja, u Srbiji ne postoji zakonski propisan iznos gotovinske uplate iznad kojeg banka automatski od svakog klijenta mora da traži dokaz o poreklu novca. Umesto toga, banke procenjuju svaku transakciju na osnovu rizika, kao i okolnosti u kojima je izvršena.

To znači da banka može da zatraži dodatna objašnjenja ili dokumentaciju i za manji iznos ako proceni da postoje neuobičajene okolnosti ili povećan rizik od pranja novca. (NBS)

Kada banka mora da prijavi gotovinsku uplatu?

Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, banke su dužne da Upravi za sprečavanje pranja novca prijave svaku gotovinsku transakciju u vrednosti od 15.000 evra ili više, odnosno u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom kursu na dan transakcije.

Ova obaveza odnosi se na prijavljivanje transakcije državi, ali ne znači automatski da građanin mora da dostavi dokaz o poreklu novca samo zbog tog iznosa. (Ministarstvo finansija)

U kojim situacijama banka može da traži dokaz?

Banka može da od klijenta zatraži dokumentaciju kada proceni da je to potrebno radi sprovođenja mera za sprečavanje pranja novca ili finansiranja terorizma. Takva procena zasniva se na analizi rizika, vrsti transakcije, njenoj učestalosti, visini iznosa i drugim okolnostima.

Uprava za sprečavanje pranja novca navodi da su banke obavezne da prikupljaju podatke o poreklu imovine i sredstava kada zakon nalaže sprovođenje pojačanih radnji i mera upoznavanja i praćenja klijenta.

Kojim dokumentima može da se dokaže poreklo novca?

Zakon ne propisuje jedan jedini dokument koji građanin mora da dostavi. U zavisnosti od situacije, banka može prihvatiti različite dokaze, kao što su:

  • ugovor o prodaji stana ili automobila,
  • rešenje o nasleđivanju,
  • ugovor o poklonu,
  • potvrde o zaradi ili isplaćenoj zaradi,
  • dokumentaciju o štednji,
  • drugu ispravu iz koje se vidi zakonito poreklo novca.

Koja će dokumentacija biti potrebna zavisi od konkretne transakcije i procene banke.

Šta to znači za građane?

U praksi, građani koji uplaćuju gotovinu ne treba da očekuju da će im banka automatski tražiti dokaz o poreklu novca samo zato što su uplatili određeni iznos. Međutim, ako banka proceni da je transakcija neuobičajena ili da postoji povećan rizik, može zatražiti dodatnu dokumentaciju, bez obzira na to da li je reč o nekoliko hiljada ili više desetina hiljada evra.

Istovremeno, sve gotovinske transakcije od 15.000 evra i više banke imaju zakonsku obavezu da prijave Upravi za sprečavanje pranja novca, što je mera propisana radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare