Beogradska filharmonija i dirigent Kristijan Mandeal obeležili jubilej koncertom Foto: TANJUG/ JADRANKA ILIĆ/ nr

Ukoliko se naš predsednik ili predstavnik ne nađe u Radnoj grupi Vlade Srbije, smatraćemo da je napravljena pro forme da bi se simuliralo da se nešto radi. Ljudi iz drugih sindikata, koji su u tom telu, ne predstavljaju nas koji smo digli glas, naglašava za „Novu“ Igor Ranković, delegat Beogradske filharmonije u Sindikatu muzičkih umetnika.

Ovo je jednoglasan zahtev muzičkih umetnika nezadovoljnih platama i uslovima rada. O unapređenju njihovog materijalnog i radno-pravnog položaja odlučuje Radna grupa, koju je prošle nedelje formirala Vlada Republike Srbije. U to telo imenovani su predstavnici ministarstava kulture, rada i finansija, Generalnog sekretarijata Vlade, potom delegati Samostalnog sindikata kulture Srbije, Granskog sindikata kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“.

Igor Ranković Beogradska filharmonija Foto: Privatna arhiva

Nelogično je, međutim, da nema predstavnika Sindikata muzičkih umetnika, zbog kojih je Radna grupa i osnovana. Članovi te organizacije su muzičari iz Niškog simfonijskog orkestra, Pozorišta na Terazijama, Muzičke produkcije RTS-a, SNP-a, Beogradske filharmonije, Ansambla pesama i narodnih igara “Kolo” i Narodnog pozorišta u Beogradu, od kojih je većina javno apelovala da se pod hitno reše njihov status i zarade.

– Možemo da nađemo rešenje samo u slučaju da se dobro čujemo. Plašim se da nas sistem ne čuje. Nisu gluvi telefoni, nego je reč o pojedincima koji rade u određenim interesnim sferama i gledaju da na bilo koji način diskredituju one koji bi im možda zasmetali u ostvarenju ciljeva – priča za „Novu“ operski umetnik Boris Postovnik, novoizabrani predsednik Sindikata muzičkih umetnika, koji je na toj funkciji bio i od 2013. do 2018. godine.

Boris Postovnik, predsednik Sindikata muzičkih umetnika Foto:Privatna arhiva

Ti pojedinci su, kako kaže, u Savezu samostalnih sindikata (grana kulture) i Udruženom granskom sindikatu „Nezavisnost“, i sebe nazivaju reprezentativnim, a imaju neznatan broj umetnika u članstvu.

– Davno smo podneli zahtev za utvrđivanje reprezentativnosti, ali oni koji odlučuju, njih pet, nikada se nisu sastali. Svi su se manje-više iščlanili 2002. iz Saveza samostalnih sindikata pošto smo bili nezadovoljni kako zastupaju izvođače pred Vladom Srbije. Potpisali su poseban kolektivni ugovor u naše ime i zato je i nastao Sindikat muzičkih umetnika. Pošto smo deset godina čekali da se odgovorni okupe, 2012. je tadašnji ministar rada Rasim Ljajić, uvidom u naše pristupnice, potpisao reprezentativnost za naš sindikat.

I onda je, dodaje Postovnik, predsednica Saveza samostalnih sindikata Dragana Đorđević, koja je već tri decenije na čelu ove organizacije, pre godinu i po dana pokrenula postupak za utvrđivanje njihove reprezentativnosti Konfederaciji slobodnih sindikata.

– Odjednom se svih petoro članova okupilo i nisu nam priznali pristupnice Sindikata džez, pop i rok muzičara, jer je navodno njihov poslodavac nepoznat, a zna se da je to njihovo udruženje. Tako smo izgubili reprezentativnost i zato nismo u Radnoj grupi. Aktivni smo već 24 godine, u međuvremenu smo postali članovi Međunarodne federacije muzičara, koje je priznato u Ujedinjenim nacijama. A naša država to ne želi da prizna – rezignirano govori Postovnik.

Foto:Nada Pleskonjić/Beogradska Filharmonija

Sada, kako ističe, ne žele da dozvole da neko drugi odlučuje o njihovoj sudbini.

– Savez samostalnih sindikata i UGS „Nezavisnost“, koji sami sebi utvrđuju reprezentativnost, ne mogu da nas zastupaju, jer nemaju članstvo naše branše i javnost to mora da zna – zaključuje Boris Postovnik.

Bonus video: Posle filharmoničara digli glas i muzičari najstarijeg pozorišta u Srbiji

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar