Prva i druga strana Miroslavljevog jevanđelja Foto:FoNet/Božana Pavlica

Vest da je u Narodnom muzeju Srbije u Beogradu za javnost izloženo Miroslavljevo jevanđelje, najstariji sačuvani srpski ćirilični rukopis, odvela nas je u ovu ustanovu i podsetila da je tokom konzervacije ove relikvije iz 12. veka došlo do greške u povezivanju stranica prilikom povezivanja, a što je otkriveno početkom ove godine.

Miroslavljevo jevanđelje je jevanđelistar, bogoslužbena knjiga nastala po narudžbini humskog kneza Miroslava, brata velikog župana Stefana Nemanje. Zbog izuzetnog značaja i vrednosti, proglašeno je za kulturno dobro od izuzetnog značaja 1979, a 2005. je upisano na listu Uneska – Pamćenje sveta (Memory of the World).

Narodni muzej Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Od 1945. godine čuva se u Narodnom muzeju, a u posebnoj komori, gde su vlaga i temperatura konstantne, od 1999. godine. Zaštitnu klimatizovanu komoru svojevremeno je donirala Radmila Milentijević, nekadašnja ministarka informisanja u vladi Slobodana Miloševića. Prema novim propisima, knjiga se izlaže samo deset dana godišnje. Sada je pred publikom od 3. decembra svakog četvrtka i subote od 12 do 20 časova, a posete će trajati do 14. januara 2023. godine.

Da bi se videla ova relikvija u Narodnom muzeju, potrebno je izdvojiti tri minuta i 300 dinara, koliko traje zadržavanje i košta ulaznica za taj događaj. Uz prisustvo člana obezbeđenja, najviše tri osobe u istom trenutku mogu da budu u prostoriji gde je izložena naša najvrednija pokretna imovina, a dozvoljeno zadržavanje je jedan do dva minuta. Fotografisanje je, naravno, zabranjeno.

Miroslavljevo jevanđelje je otvoreno, kako smo saznali, uvek na različitim stranicama kada su posete. Mi smo imali prilike da vidimo strane 40 i 41 ali nikog nije bilo da nam protumači šta piše na tom mestu, kao i da nam objasni simboliku inicijala čiji je motiv barska ptica sa ribom u kljunu. Razlog za to je, kako su nam objasnili, što je knjiga pisana na staroslovenskom jeziku pa nema ko to da pročita.

Mirosljavljevo jevanđelje: brošurice Narodnog muzeja Srbije Foto: Suzana Sudar

Saznali smo i da nisu predviđena stručna vođenja ni za kolektivne posete. Ispred prostorije možete da preuzmete fotokopirane brošurice o istorijatu i značaju Miroslavljevog jevanđelja a te podatke, kao i mnogo više, možete i sami da nađete na internetu.

Međutim, ono što sigurno neće niko od posetilaca tokom ovih pet sedmica videti jeste ono što je zgrozilo kulturnu javnost u januaru 2022. godine kada je otkriveno da je tokom konzervacije ovog rukopisa 1998/1999. godine, došlo do greške u povezivanju stranica pergamenta. Tako se, na primer, stranica broj dva više ne nalazi na svom mestu…

Ukratko, sve je počelo kada je Ministarstvo kulture i informisanja potpisalo Sporazum o saradnji na digitalizaciji Miroslavljevog jevanđelja sa čelnicima SANU, Narodnog muzeja i Narodne biblioteke. Najavljeno je i snimanje dokumentarnog filma o istorijatu knjige i procesu digitalizacije, kao i izrada fototipije. Na ovo saopštenje reagovao je Veljko Topalović iz AIZ „Dosije“ koja je još 1994. snimila original Miroslavljevog jevanđelja na osnovu čega je uradila fototipiju, film i seriju „U početku beše reč“ u režiji Boška Savkovića o istorijatu i procesu izrade faksimila ove relikvije iz 12. veka.

Pogrešno povezane stranice Miroslavljevog jevanđelja nakon konzervacije Foto:Promo

Ipak, niko nije očekivao da su stranice Miroslavljevog jevanđelja pomešane. Topalović i Savković su obznanili skandal koji je nakon digitalizacije otkrio Aleksandar Ćeklić, vrhunski stručnjak za srpski srednjovekovni (vizantijski) povez knjiga. U ekskluzivnom intervju za „Novu“ potvrdio je da su zamenjena mesta drugom i osmom listu (tako da se na mestu str. br. 2 nalazi str. br. 14), a da je detaljnim pregledom otkrio još mnogo nedostataka.

– Kao najveći prestup restauracije je „prelepljena unutrašnja strana daske i spoljašnja strana prvog lista nekom belom neprikladnom hartijom. Osim što to vređa estetska osećanja, prekriveni su a možda i zauvek izgubljeni, zapisi iz kasnijeg perioda. Njom je prekrivena i unutrašnja strana daske na kojoj su bili žlebovi i otvori koji predstavljaju važan element za tumačenje i odgonetanje načina pričvršćivanja daske za knjižni blok – istakao je između ostalog Ćeklić.

Ispostavilo se da državni stručnjaci nisu ispoštovali standarde i snimili Miroslavljevo jevanđelje pre konzervacije i da jedine profesionalne snimke najvrednije srpske knjige pre oštećenja – ima AIZ „Dosije“.

Nakon svega, osnovana je stručna komisija koja je konstatovala da je došlo do određenih promena, nakon čega je Ministarstvo za kulturu je izdalo saopštenje. Nažalost, izveštaj te komisije još uvek je nedostupan javnosti, a na insistiranje Veljka Topalovića i Srpskog pokreta Dveri, koji su se nekoliko puta obraćali Povereniku za informacije od javnog značaja, uspeli su da dobiju snimke pomešanih stranica.

I pored svega ovog, Miroslavljevo jevanđelje je izloženo u Narodnom muzeju, a u medijskim najavama se ističe kako je brižno čuvano vekovima a prećutkuje nebriga poslednjih osam decenija. I dalje ostaju pitanja za koja se nadamo da ćemo dobiti odgovore naredne godine. A to su – šta piše u izveštaju stručne komisije nakon otkrića da je knjiga oštećena, ko će odgovarati za neprocenjivu štetu koja joj je naneta, ima li nade da se to popravi…

Bonus video: Ko je oskrnavio Miroslavljevo jevanđelje

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare