Gustav Krklec pre 100 godina o Beogradu: "Korupcija, skupoća i lijepe nožice"

Kako mladi Gustav Krklec doživljava Beograd 1922? O tome 23-godišnji književnik piše u reportaži "Dojmovi Zagorca u Beogradu", a prenose iz arhive zagrebačke "Novosti".

Požalio se da ga je, kad je prvi put pisao o Beogradu "cenzura križala crvenom olovkom jer je onda na hotelu 'Moskva' visjela slika kaizera Karla, okrunjena vijencima lovora i crno-žutim zastavama". Sada te crvene olovke više nema, pa može mnogo slobodnije pisati o jugoslavenskoj prijestolnici, kako kaže."Uistinu, lijepo je pospanim okom pogledati crni Dunav koji teče iz Crne šume u Crno more… Slika je, dobri druzi, upravo rođena za impresionistu i čini se da čeka i svoje trubadure. I kao što se – s divnom radošću – sjećam prve slike, tako se – 'suprotnim osjećajima' – sjećam sada prvih utisaka. Neću da ih nižem i nabrajam nekim redom, nego u kratko. Prvi grijeh prijestolnice: kaldrma; drugi grijeh: skupoća; treći grijeh: korupcija; četvrti grijeh: nestašica stanova; peti grijeh: strančarstvo; šesti grijeh: površnost; sedmi grijeh: lijepe nožice. Evo sedam glavnih grijeha, od kojih je posljednji svakako najopasniji…"A onda: "Jugoslavenska prijestolnica i prva dimenzija: u uredima, naročito ministarskim, sjedi se skrštenih ruku i od časa do časa, dok ne dođe koji odličniji gost, pije crna kava. Druga dimenzija: u trgovinama dinar trijumfira, jer su cijene ogromne, upravo fantastične. Treća dimenzija: par njih sa Parnasa ostadoše burgijaši i sanjaju o nebeskim teatrima, o vasionskim samovarima i gromobranima. Eto, to bi ukratko bilo nekoliko poteza fizionomije Jugoslavenske Prijestolnice. U detalje se nikako ne smijem upuštati, jer bi bilo opasno. Onaj isti gospodin zvani Crvena Olovka, odmah bi stupio u akciju i umjesto članka, izašli bi bijeli stupci kao da je po njima pao bijeli božićni snijeg."Gustav Krklec bio je jugoslovenski i hrvatski pesnik, kritičar i esejista. Rodio se 23. juna 1899. godine u Udbinji kraj Karlovca. Školovao se u Varaždinu, u Zagrebu i na Sušaku gde je pohađao gimnaziju, a studije filozofije je završio u Zagrebu. Kada je započeo Drugi svetski rat nalazio se u Beogradu gde je i bio za vreme bombardovanja. U septembru 1941. godine preselio se u Zemun gde je radio kao činovnik i kao saradnik lista “Graničar”. Od septembra 1945. godine sa suprugom živi u Zagrebu. Umro je 30. oktobra 1977. godine.Bonus video: Siniša Kovačević o Godinama vrana, pritiscima i politici

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=siniakovaeviogodinamavranapritiscimaipolitici-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="3202233"]