Pajini i Markesovi memoari, "Matija", kapitalna dela, čitani romani: Kako Akademska knjiga ispraća 2025. i šta sprema u narednoj godini

Od tih 70 naslova u Akademskoj knjizi, kada rezimiraju ovu godinu, posebno su ponosni na knjigu "Memoari" slikara Paje Jovanovića koja je prvi put nakon sedam decenija od nastanka objavljena u njihovom izdanju. Objavljivanje romansirane autobiografije velikog slikara predstavlja jedan od najvećih kulturnih događaja u zemlji.

Čitaocima su predstavili prvo srpsko necenzurisano izdanje kultne knjige albanskog klasika Ismaila Kadarea "General mrtve vojske", remek-delo antiratne literature koje je prevedeno na sve veće evropske jezike, autobiografski roman velikog klasika Gabrijela Garsije Markesa "Priča o mom životu", roman savremenog ruskog pisca Sergeja Lebedeva "Bela dama". U izvanrednim prevodima ponudili su knjige najznačajnijih savremenih svetskih i evropskih književnih stvaralaca, ali i niz dela književnih klasika: Erika Vijara "Žal zemlje". Priča o Bufalu Bilu Kodiju, Dušana Šimka Maraton Huana Zabale, Irene Nemirovski Neprijateljice.

Čitalačkoj publici ponudili su širi spektar umetničke proze domaćih autora, među kojima su romani Saše Ilića "Rt", Milana Tripkovića "Besmrtne ludosti gospođe Kubat" (obe u širem izboru za NIN-ovu nagradu), Milana Belegišanina "Violončelo u parku", knjige priča Milana Micića "Zašto je petao prestao da kukuriče", Vase Pavkovića "Trovač iz provincije", Ota Horvata "Momenti 1–49", Tibora Varadija "Konjski pasoš dodeljen istoriji".

Tu su bile i sjajne knjige regionalnih autora: drugo izdanje romana "Doba mjedi" Slobodana Šnajdera, "Mali otac" Almina Kaplana, "Amarcord" Namika Kabila, veoma čitana knjiga Draga Hedla "Matija"¸ kao i roman-esej pisca koji piše pod pseudonimom Česta Bibertal "Bolna Slavonija".

U oblasti društveno-humanističkih nauka objavili su nekoliko vrednih studija: Zorana M. Jovanovića "Alojzije Stepinac, između emocija i činjenica", Koste Nikolića "Bosna i Hercegovina, rat koji su mnogi želeli 1992–1995." (druga knjiga), Federika Tenke Montinija "Trst ne damo, Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945–1954", Ivana Jankovića "Na belom hlebu. Smrtna kazna u Srbiji i Jugoslaviji, 1804–2002", Ivana Ejuba Kostića "Između vere i nacije. Pokret Mladi muslimani 1939–1990", Dejana Jovića "Otpor intelektualaca, predstavljanje nepredstavljenih – suprotstavljanje moćnima", Dejana Đokića "Nedostižni kompromis, o genezi srpsko-hrvatskih odnosa između dva svetska rata", zatim Alesandra Vanolija "Istorija mora", Sergeja Ivanova "Bogonadahnuti ludaci. Kulturna istorija jurodivosti", Vladana Bajčete "Proljeća Vladana Desnice".

Posebnu pažnju i čitanost privukli su autobiografski zapisi Vlaha Bukovca, Slobodana Jovanovića i Vladka Mačeka.

Publikovali su i niz studija istaknutih naučnih stvaralaca, među kojima su knjige Branka Milanovića "Vizije nejednakosti", Tome Akvinskog "O biću i suštini", Slavoja Žižeka "Sreća se više ne smeši", Karla Ginzburga "Uprkos tome. Makijaveli, Paskal", Marka Karnija "Vrednosti" i Federika Tenke Montinija "Trst ne damo".

Među naučnim monografijama domaćih autora izdvajaju se knjige Dejana Ajdačića i Zorice Đergović-Joksimović, Vesne Kilibarde, Milana Breberine, Dušana Spasojevića, Lidije Delić, Marije Mitrović, Svetlane Tomin, Marije Đ. Golubović, Predraga Krstića, Sanje Bojanić, Tihomira Brajovića, Predraga Slijepčevića, Dragana Đukanovića, Milana Krstića, Marka Dašića, Jovana Komšića, Kornelija Kvasa, Gorana Rujevića, Zorana M. Jovanovića, Milana Gromovića, Stevana Nedeljkovića, Slobodana Zečevića, Milana Zavađila i Boška Mijatovića.

Autorima Akademiske knjige u 2025. uručena su vredna priznanja. Slobodan Šnajder je dobio Nagradu „Miroslav Krleža“. Aleksandru Gatalici su za knjigu Druga violina i druge priče uručene nagrade „Špiro Matijević“, „Laza Kostić“ i „Grigorije Božović“. Milan Micić je za knjigu Zašto je petao prestao da kukuriče dobio Nagradu „Radovan Beli Marković“, dok je Vuk Vukčević dobio Nagradu „Miroslav Josić Višnjić“ za knjigu Sporedni hitovi. Medalja SANU iz oblasti društvenih i humanističkih nauka za 2025. pripala je Tiboru Varadiju, a Nagrada „Jovan Maksimović“ je dodeljena Milici Spasić i Nenadu Spasiću za prevod romana Astrofobija Saše Sokolova. Memoari slikara Paje Jovanovića dobili su Nagradu ULUPUDS-a za knjigu od velikog značaja za istoriju umetnosti u Republici Srbiji. Knjiga Istorija helenske filozofije Željka Kaluđerovića našla se u najužem izboru za Nagradu „Nikola Milošević“, knjiga Slovenački XX vek Vladimira Petrovića u najužem izboru Nagrade za nefikcijsku književnost Doma kulture Studentski grad, dok je knjiga Sporedni hitovi Vuka Vučkovića bila u užem izboru za Andrićevu nagradu.

Ugostili su u Novom Sadu i Beogradu Džozefa Stiglica, Emanuela Rubena, Draga Hedla, Stanislasa Pjerea i Federika Tenku Montinija, učestvovali na nekoliko sajmova knjiga, među kojima su Međunarodni beogradski sajam knjiga, Internacionalni sajam knjiga u Podgorici i Interliber u Zagrebu na kojima smo predstavili celokupnu produkciju.

Ovu godinu će pamtiti i po tužnim trenucima jer su nas napustili autori Oto Tolnai i Zoran L. Kovačević.

Za čitaoce već pripremaju nove naslove. Među njima su kapitalna istorijska dela: "Partizani" Joža Pirjevca, "O antisemitizmu" Marka Mazovera, "Balkanska odiseja" Mari-Žanin Čalić, "Osmansko carstvo" Halila Inaldžika, "Mediterani. Istorija kretanja ljudi (1492–1750)" Gijoma Kalafe i Matjea Grenea, biografija Jozefa Gebelsa autora Petera Longeriha… Nastaviće s objavljivanjem književnih dela Ismaila Kadarea, Kamela Dauda, Matijasa Enara, Karl-Markusa Gausa, u pripremi je drugo kolo edicije Hispanoamerički roman 21. veka, kao i eseji Umberta Eka. Pripremaju i drugi deo romansirane autobiografije Memoari slikara Paje Jovanovića.

Sledeće, 2026. Akademska knjiga obeležava 20 godina od osnivanja i obeležiće jubilej kapitalnim delima na dobrobit svih.